BARSELONA NAŠLA REŠENJE ZA EKSTREMNE VRUĆINE: Otvoreno 200 klimatskih skloništa

Photo Vecteezy

Dok šetate gradom tokom vrelih letnjih dana sigurno razmišljate o tome kako bi bilo odlično da postoji mesto na kom možete da predahnete i rashladite se kako bi nastavili sa završavanjem dnevnih obaveza. I takva mesta zaista postoje, u Barseloni je otvoreno oko 200 klimatskih skloništa.

Opštinski objekti i javni prostori širom ovog grada tokom leta, tačnije do 15. septembra, “pretvoreni” su u skloništa od ekstremnih vrućina.

Reč je o objektima poput biblioteka, muzeja i sportskih centara koji su rashlađeni i njih mogu da koriste svi koji žele se sklone od vrućine. Ova mesta su planski raspoređena i nalaze se na manje od 10 minuta udaljenosti hoda.

Prema istraživanjima, najposećenija klimatska skloništa su biblioteke, jer građani tu mogu da uživaju u udobnim stolicama, kupatilima, časopisima i knjigama.

Dugoročni cilj Barselone je da do 2030. godine građanima ne bude potrebno više od pet minuta hoda do najbližeg gradskog klimatskog skloništa. Očekuje se i da će ubuduće neki od ovih prostora biti otvoreni tokom zimske sezone, a neki čak i 24 sata dnevno.

Barselona teži da postane grad po meri stanovnika. Transformaciju su započeli Superblokovima, projektom kojim delove grada pretvaraju u nove zelene površine, šetališta, trgove namenjene za rekreaciju i druženje. Prema dosadašnjim iskustvima, Superblokovi utiču na kvalitet vazduha, smanjenje buke, kao i na klimu, čak i nekoliko stepeni je temperatura niža u ovim kvartovima, nego u drugim delovima grada.

Uz Superblokove i klimatska skloništa, Barselona, drugi po naseljenosti grad u Španiji i jedan od najposećenijih gradova u Evropi, postaje idaelno mesto za život i odmor.

energetskiportal.rs

Related articles

UKUPNE ŠTETE U DRŽAVNIM ŠUMAMA SRBIJE U 2022. IZNOSE PREKO 150.000 M3

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupne štete u državnim šumama Republike Srbije u 2022. godini, iskazane po zapremini drveta, iznose 151 708 m3. Od toga su elementarne nepogode – vetar, kiša, grad i sneg, prouzrokovale najveću štetu i to od oko 92.000m3 zapremine drveta. Visoke temperature prošle godine dovele su do brojnih požara širom sveta, a u Srbiji […]

WWF UPOZORAVA: Milijardu tona hrane se nikad ne pojede

Jedini spas rastućoj poulaciji. Neki kažu da moramo uzgajati više hrane, ali važno je smanjiti i gubitke hrane na njenom putu od farme do viljuše, navodi Svetska fondacija za prirodu (WWF) u svom saopštenju. Procenjeno je da se danas 40 odsto uzgojene hrane nikada ne pojede, što je milijardu tona više  nego ranije. Prema izveštaju […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *