CENA ZLATA DOSTIGLA NOVI REKORD: EVROPSKI BERZANSKI INDEKSI U RASTU

Na današnjem trgovanju, evropski i američki berzanski indeksi beleže blagi porast, dok je cena zlata ponovo dostigla novi istorijski maksimum. Istovremeno, na svetskim tržištima zabeležen je pad cena nafte i pšenice.

Rast evropskih indeksa

Indeks frankfurtske berze, DAX, jutros je porastao na 19.437,45 poena, dok je francuski CAC 40 dostigao 7.537,47 poena, a britanski FTSE 100 skočio na 8.316,92 poena. Nasuprot tome, moskovski MOEX indeks beleži pad i trenutno iznosi 2.737,44 poena.

Na američkom tržištu, Dow Jones indeks je pred današnje otvaranje pao na 42.924,89 poena, dok je S&P 500 zabeležio pad na 5.851,20 poena. S druge strane, Nasdaq indeks beleži rast, dostigavši 18.573,13 poena.

Foto: StockCake.com

Nafta u padu

Na tržištu nafte, cene su u padu. Sirova nafta trenutno iznosi 71,275 dolara po barelu, dok je Brent nafta pala na 75,588 dolara po barelu. Istovremeno, fjučersi gasa na evropskoj berzi TTF prodaju se po ceni od 40,990 evra za megavat-sat, što ukazuje na relativno stabilnu situaciju na tržištu energenata.

Zlato dostiglo novi maksimum

Cena zlata je ponovo porasla i sada iznosi 2.752,53 dolara za uncu, što predstavlja novi istorijski maksimum. S druge strane, cena pšenice je u padu i trenutno iznosi 5,7389 dolara za bušel (jedan bušel iznosi 27,216 kg).

Kurs evra u odnosu na dolar ostao je stabilan i iznosi 1,07841, što je gotovo identična vrednost kao i prethodnog dana.

 

 

Dnevnik

Related articles

MALI TRIKOVI da vam nikad više NE BUDE VRUĆE U STANU

Teško je zamisliti da možemo preživeti ove dane bez klima uređaja, ali uz ovih 6 trikova… Ako želite da izbegnete visoke račune ili olakšate život sebi, ukoliko nemate klimu u svom domu, donosimo nekoliko saveta kako da preživite leto prirodnim metodama hlađenja. Ovih 6 trikova će vam olakšati život: 1. Čarape stavite u frižider Iako […]

GUBITAK HRANLJIVIH MATERIJA IZ MORSKE HRANE ZBOG KLIMATSKIH PROMENA

Istraživanje koje je sproveo Univerzitet Britanske Kolumbije, pokazalo je da bi zemlje sa niskim prihodima mogle da se suoče sa smanjenjem hranljivih materija dostupnih iz morskih plovoda i ribe za 30 odsto do kraja veka. Uzrok mogućeg scenarija jesu klimatske promene, kojima su najviše pogođene upravo zemlje sa niskim prihodima, koje ujedno nemaju mogućnost da se […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *