Kilogram prasića u Ristovcu košta 300 dinara dok kilogram malina dostiže 600 dinara
Na pijaci u Ristovcu kod Vladičinog Hana kilogram žive vage prasića prodaje se za oko 300 dinara, što je otprilike 2.5 evra. To je skoro upola manje od cene kilograma malina koje se prodaju po ceni od oko 600 dinara, odnosno oko 5 evra. Uprkos relativno niskim cenama prasića, stočari se suočavaju sa ogromnim problemima jer kupaca praktično nema, a zatvaranje pijace zbog pojave afričke svinjske kuge na Kosovu dodatno je otežalo njihovu situaciju.
„Kupaca nema ni na pijaci ni u okolnim mestima. Zatvaranje pijace nas je primoralo da trgujemo ispred kapija, ali i tamo interesovanja nema. Prasići će verovatno završiti u zamrzivaču jer nema ko da ih kupi,“ kaže Perica Petrović, uzgajivač iz Male Kopašnice.
Situacija nije mnogo bolja ni sa ostalim vrstama stoke. Jagnjad i jarići prodaju se po cenama između četiri i šest evra, dok telad košta od šest do osam evra. Sve ovo dolazi u trenutku kada su suša i nestašica vode dodatno ugrozili stočarstvo u ovom delu Srbije. Jedna odrasla krava dnevno zahteva i do 50 litara pijaće vode, što je zbog suše postalo veliki problem.
Visoke cene malina za domaće kupce
Maline su jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda na jugu Srbije, ali dok kilogram malina na pijaci košta oko 5 evra, domaći kupci često plaćaju i znatno više. U nekim periodima van sezone, cena može dostići i do osam evra po kilogramu, što je za većinu domaćinstava nedostižno.
Ono što dodatno zbunjuje jeste činjenica da zemlje koje uvoze srpske maline, kao što su Nemačka, Velika Britanija, Belgija i Holandija, plaćaju izvoznu cenu koja se kreće između 4.5 i 5.5 evra po kilogramu zamrznutih malina. Međutim, zahvaljujući razvijenim lancima snabdevanja i velikim količinama koje kupuju, te zemlje uspevaju da ponude maline po znatno povoljnijim cenama svojim potrošačima.
„Kupci u zapadnoj Evropi plaćaju manje nego naši građani. Razvijene logističke mreže, bolja konkurencija i organizovane distribucije omogućavaju niže maloprodajne cene nego što je to slučaj kod nas,“ objašnjavaju agrarni stručnjaci.
Neravnoteža između izvoza i domaćeg tržišta
Ova velika razlika u cenama između domaćih otkupnih cena i cena na inostranim tržištima pokazuje koliko je srpska poljoprivreda neravnomerno povezana sa tržištem. Dok proizvođači malina često dobijaju cene koje jedva pokrivaju troškove proizvodnje, domaći kupci plaćaju visoke maloprodajne cene koje nisu u skladu sa njihovom kupovnom moći.
Ovakva situacija negativno utiče i na stočarski sektor koji se, osim problema sa potražnjom, suočava i sa ograničenjima u vezi sa zdravstvenim kontrolama, nedostatkom vode i zatvaranjem pijaca. Sve to vodi ka smanjenju stočnog fonda, što je loša vest za celokupnu poljoprivrednu proizvodnju na jugu Srbije.
Potrebni su hitni koraci
Da bi se ove nepravilnosti otklonile i stanje poboljšalo, potrebno je sprovesti mere koje će omogućiti bolju povezanost između proizvođača, otkupljivača i tržišta. Državna podrška u vidu subvencija, podsticaja za ulaganja u proizvodnju i unapređenje sistema distribucije bila bi od ključnog značaja.
Pored toga, smanjenje troškova transporta i logistike, kao i jačanje konkurencije na domaćem tržištu, mogli bi doprineti nižim maloprodajnim cenama za potrošače. Ovo bi, sa jedne strane, pomoglo da se sačuvaju domaći proizvođači, a sa druge strane olakšalo svakodnevni život građanima Srbije.
„Bez zajedničkih napora države, proizvođača i tržišta teško ćemo uspeti da sačuvamo poljoprivredu na jugu Srbije i učinimo proizvode dostupnijim za naše građane,“ upozoravaju agrarni stručnjaci.
Srpska poljoprivreda u 2025. godini nalazi se na prekretnici i samo koordinisanim delovanjem moguće je prevazići izazove koji uključuju niske otkupne cene, visoke maloprodajne cene i klimatske probleme koji ugrožavaju stočarstvo.
