Cene čokolade u Srbiji zabeležile su dramatičan rast od 32,8 odsto u poslednjih godinu dana, dok cena kakaa na svetskim berzama ruši rekorde, dostižući vrednosti od čak 12.500 dolara po toni. Ovaj porast nije samo lokalni problem – evropske zemlje se takođe suočavaju sa skupljom čokoladom, a uzroci su dublji nego što se na prvi pogled čini.
Kakao u srcu problema
Osnovni uzrok ovog skoka cena leži u drastičnom smanjenju roda kakaa. Glavni svetski proizvođači, Obala Slonovače i Gana, pogođeni su virusnim oboljenjima i klimatskim promenama, što je značajno smanjilo dostupnost ovog ključnog sastojka. Ove dve zemlje proizvode više od 60 odsto svetskog kakaa, pa svaki problem u njihovoj proizvodnji ima domino efekat na globalnom tržištu.
Kako rast cena izgleda u praksi?
U Srbiji, cena obične mlečne čokolade od 100 grama sada varira između 185 i 270 dinara, dok proizvodi s većim udelom kakaa koštaju još više. Akcije i popusti nude uštedu od svega 50 dinara, što je zanemarljivo u odnosu na rast osnovnih cena.
Slična situacija je i u Evropskoj uniji. Na primer, u Nemačkoj je uoči Božića cena popularnih čokoladnih figura, poput Deda Mraza, porasla za 50 odsto u odnosu na prethodne godine. Iako bi se moglo pomisliti da praznici utiču na ove skokove, stručnjaci ističu da razlog leži isključivo u nepovoljnoj situaciji na tržištu kakaa.
Kako funkcionišu globalne berze?
Prema rečima prof. dr Slobodana Aćimovića sa Ekonomskog fakulteta, rast cena kakaa na berzama podstakao je kompanije na preuranjenu nabavku velikih količina kako bi se zaštitile od daljih poskupljenja. „Cena tone kakaa je nekada iznosila 2.500 dolara, zatim je skočila na 4.500, a sada je premašila 7.000 dolara, dok na vrhuncu dostiže 12.500 dolara“, objašnjava Aćimović.
Kako se Evropa nosi sa poskupljenjem čokolade?
U Evropskoj uniji, gde je čokolada deo svakodnevne kulture, rast cena je značajno uticao na potrošače. Francuska i Nemačka su među najvećim potrošačima čokolade po glavi stanovnika, a tamošnje kompanije prilagođavaju svoje strategije povećavanjem cena proizvoda i smanjenjem veličine pakovanja.
Italijanska čokoladna industrija takođe beleži pad u izvozu, jer potrošači biraju jeftinije alternative ili se okreću domaćim brendovima koji koriste manje kakaa. U Švajcarskoj, poznatoj po luksuznoj čokoladi, mnogi proizvođači istražuju mogućnosti zamene kakaa alternativnim sastojcima kako bi smanjili troškove.
Šta nas čeka u budućnosti?
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodi poput čokolade u prahu i kakaa već su poskupeli za 20 odsto tokom prethodne godine. Stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko rod kakaa ostane slab i sledeće godine, cene nastaviti da rastu.
Rešenja nisu na vidiku, jer su potrebne godine za regeneraciju plantaža kakaa, a globalni porast tražnje dodatno komplikuje situaciju.