Da vam se ponudi prilika da živite večno, da li biste je prihvatili? Prema pisanju Insajdera, nauka o starenju je poslednjih godina napravila značajne pomake, jer smo naučili kako da podmladimo svoje ćelije i delimično zaustavimo proces starenja.
Iako ljudi imaju „hronološko doba” koje se neprekidno povećava, njihovo „biološko doba” može biti zaustavljeno ili usporeno. To znači da, bez obzira na broj godina, možete imati fiziologiju osobe znatno mlađe od vas.

Pre nego što se ponadate da je besmrtnost postala realnost, važno je napomenuti da su naučnici uspeli da smanje proces starenja kod nekih životinjskih vrsta, ali još uvek nema definitivnih dokaza da je to moguće i kod ljudi.
Tema večnog života oduvek je intrigirala ljude. Prema teoriji poznatoj kao „Longevity Escape Velocity” (LEV), neki naučnici veruju da bismo mogli dostići tačku u kojoj starenje postaje opcionalno. O vaj termin opisuje hipotetičku situaciju u kojoj nauka napreduje dovoljno brzo da produži ljudski vek brže nego što ljudi stare. Uz dovoljno ambicije, finansija i možda pomoć veštačke inteligencije, mogli bismo se približiti stanju besmrtnosti, prenosi Ledbajbl.
Teorija „Brzine Bekstva Dugovečnosti” (LEV) zasniva se na konceptu „brzine bekstva” u fizici, koja je minimalna brzina potrebna objektu da se udaljava od gravitacionog tela uprkos gravitaciji. U kontekstu LEV, to bi značilo da bi ljudi mogli „pobeći” od starenja i smrti, živeći neograničeno dugo.

Džordž Čerč, genetičar sa Harvarda, i futurista Rej Kurcvajl su među onima koji smatraju da je LEV ostvariv u narednim decenijama, možda već do 2030-ih. Međutim, iako se nauka o starenju brzo razvija, još uvek nemamo konkretne lekove ili tretmane protiv starenja.
LEV je prvi put predstavio biogerontolog Obri de Grej u radu iz 2004. godine, ali ovaj koncept postoji u zajednici koja se bavi produženjem života još od 1970-ih godina. Iako je LEV za sada samo teorija, poboljšanje u podmlađivanju ćelija moglo bi uskoro značajno unaprediti kvalitet naših života, produžavajući životni vek i približavajući nas stanju besmrtnosti.
Iako je ideja o večnom životu privlačna i istraživanja napreduju, još uvek smo daleko od toga da to postane stvarnost. Naučni napredak u ovoj oblasti je impresivan, ali treba biti oprezan sa predviđanjima, jer su mnogi faktori u igri kada je reč o produženju ljudskog života.
Postoje mnogi skeptici koji sumnjaju u ostvarivost LEV teorije. „Pre više od 50 godina otišli smo na Mesec koristeći računare sa 4 KB memorije, ali danas to verovatno ne bismo mogli ponoviti iz više razloga. Pre više od 30 godina leteli smo Konkordom između Njujorka i Londona za manje od 4 sata, a sada je potrebno oko 7 sati. Čovečanstvo ne napreduje naučno, već zapravo nazaduje”, komentariše jedan korisnik društvenih mreža, dok drugi dodaju:
„Ko bi želeo da živi zauvek kada vidi kakvo je trenutno stanje u svetu?”

„2030. je preuranjena, ali jednog dana, zašto da ne?”
„Dve izvesnosti u životu, smrt i porez. A sada želite da mi kažete da su to samo porezi – ne hvala. Morala bi da postoji zakonska starosna granica za poreze. Jednom kada otplatite 150 godina poreza, slobodni ste!”
