Danas Srpska pravoslavna crkva obeležava Vozdviženje časnog Krsta, poznat i kao jesenji Krstovdan. Ovaj praznik ima duboku simboliku i povezuje se sa dva važna događaja vezana za časni Krst Hristov.
Krstovdan je dan strogog posta u pravoslavlju, poznat i kao suhojedenje. Vernici na ovaj dan jedu isključivo namirnice biljnog porekla, bez termičke obrade, osim ukoliko praznik pada za vikend, kada se post razrešava i dozvoljava upotreba ulja. U narodu je poznata izreka: “Ko se Krstom krsti, za Krstovdan posti!”
Na Krstovdan se praznuju dva ključna događaja vezana za časni Krst Hristov: pronalaženje časnog Krsta na Golgoti i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Sveta carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, preduzela je potragu za Krstom na Svetoj zemlji. Uz pomoć starca Jevrejina Jude, saznala je da je časni Krst bio zakopan ispod hrama Venerinog, koji je podignut na mestu Hristovog raspeća.

Pronalaženje tri krsta
Kopajući ispod hrama, pronađena su tri krsta, ali se nije odmah znalo koji je Hristov. Patrijarh Makarije, koji je pratio caricu Jelenu, predložio je da se krstovi redom postave na jednog preminulog čoveka. Kada je treći krst stavljen na pokojnika, on je oživeo. Tako je otkriven časni Krst Hristov.
Nakon toga, krst su postavili na bolesnu ženu, i ona je takođe ozdravila. Patrijarh Makarije je tada uzdigao Krst pred narodom, koji je pevao: “Gospode pomiluj!”
Povratak časnog Krsta iz Persije
Drugi događaj koji se obeležava na Krstovdan jeste povratak časnog Krsta iz Persije u Jerusalim. Kada je persijski car Hozroje osvojio Jerusalim, odveo je mnoge u ropstvo i odneo časni Krst u Persiju, gde je ostao 14 godina.
Godine 628, grčki car Iraklije je pobedio Hozroja i sa slavom vratio Krst u Jerusalim. Kada je car pokušao da uđe u grad sa Krstom na svojim leđima, iznenada je stao i nije mogao da se pomeri. Patrijarh Zaharije je imao viziju anđela koji mu je rekao da car ne može u raskošnom odelu da nosi Krst, kao što je Hrist nosio bosonog i ponižen. Car Iraklije se tada svukao i, obučen u skromnu odeću, bosonog nosio časni Krst na Golgotu, gde ga je položio u Hram Vaskrsenja, na radost svih hrišćana.
Simbolika praznika
Krstovdan nosi snažnu poruku o žrtvi, veri i spasenju. Na ovaj dan, vernici se podsećaju na važnost časnog Krsta u hrišćanskoj tradiciji i simboliku vaskrsenja i večnog života.