EVROPLJANI I DALJE ČUVAJU STARE TELEFONE, SRBIJA POKAZUJE RAZLIČITE NAVIKE

Elektronski otpad postaje sve veći izazov, a stare tehnologije koje skupljaju prašinu u fiokama više nisu samo uspomene – one su potencijalni problem za životnu sredinu. Dok Evropljani zadržavaju svoje stare uređaje, Srbija polako gradi svest o reciklaži, ali još uvek kasni u odnosu na standarde EU.

Stari telefoni kao digitalni „suveniri“

Prema podacima Eurostata iz 2024. godine, više od polovine Evropljana (51%) čuva svoje stare pametne telefone kod kuće, ne prodajući ih, ne poklanjajući niti reciklirajući. Samo 11% odlučuje da ih preda na reciklažu, dok mizernih 2% završava u otpadu, često bez adekvatnog tretmana.

Stručnjaci upozoravaju da ovakva praksa povećava količinu elektronskog otpada i otežava implementaciju održivih sistema. „Stari telefon u fioci često deluje kao sigurnosna mreža, ‘možda će zatrebati’, ali realnost je da većina tih uređaja više nikada neće biti korišćena,“ ističu stručnjaci za e-otpad.

Laptopovi i tableti – čuvanje iz navike

Sličan obrazac vidi se i kod drugih uređaja. Svaki treći Evropljanin odlučuje da zadrži stari laptop ili tablet, iako većina njih više ne funkcioniše optimalno. Očigledno je da emocionalna vrednost i „možda-zatreba“ sindrom nadjačavaju ekološku svest.

Reciklaža ovih uređaja ostaje marginalna – oko 11% korisnika ih preda, dok poklanjanje ili prodaja čine tek 12% slučajeva. Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u navikama korisnika, već i u nedovoljno razvijenoj infrastrukturi koja bi olakšala odgovorno odlaganje i reciklažu.

Desktop računari – tihi čuvari prošlosti

Stari desktop računari i dalje zauzimaju prostor u mnogim domovima. Čak 19% građana EU i dalje ih čuva, dok 15% uspeva da ih preda na reciklažu – nešto više nego kod mobilnih uređaja, što pokazuje da se veći uređaji ipak donekle tretiraju odgovorno. Ipak, 2% ispitanika priznaje da ih jednostavno baca, često bez ikakvog nadzora.

Desktop računari, nekada simbol tehnološke moći u domu i kancelariji, danas su prešli u kategoriju „starih prijatelja“, ostajući prisutni, ali nefunkcionalni.

Srbija: manji broj čuvanja, veća opasnost

U poređenju sa EU, Srbija beleži znatno manji procenat zadržavanja starih uređaja – svega 19% građana čuva laptop ili tablet, dok je broj starih desktop računara još manji. Ipak, zabrinjava veći udeo onih koji elektronske uređaje bacaju u smeće, ne razmišljajući o ekološkim posledicama.

Pozitivna vest dolazi od domaćih mobilnih operatera i proizvođača koji povremeno pokreću akcije reciklaže i nude pogodnosti korisnicima. Ove inicijative doprinose polaganom rastu svesti o odgovornom odlaganju elektronske tehnike.

EU postavlja nove standarde

Evropska unija intenzivno radi na smanjenju e-otpada kroz niz novih pravila. Univerzalni punjači i digitalne nalepnice postaju obavezni za prodaju uređaja od 20. juna 2025. godine, a promene se tiču i Srbije kao kandidata za članstvo.

Cilj je produžiti životni vek uređaja, edukovati potrošače i podstaći sistem u kojem reciklaža i popravka postaju svakodnevna praksa. Stari telefon više ne bi trebalo da bude samo ukras u fioci, već resurs koji može dobiti novi život, umesto da završi na deponiji i ugrozi okolinu.

Kurir.rs

Related articles

JOŠ 100 SEOSKIH DOMOVA DOBIJA NOVE STANARE: SRBIJA NASTAVLJA BORBU ZA OŽIVLJAVANJE SELA

Država odlučna da zadrži mlade kroz vlasništvo nad prvom nekretninom Jedan od najuspešnijih socijalno-demografskih programa Ministarstva za brigu o selu nastavlja da donosi konkretne rezultate – još 100 porodica dobija svoj prvi dom na selu, čime se ukupan broj useljenih kuća penje na impresivnih 3.620. U Palati „Srbija” održana je prva ovogodišnja sednica komisije koja […]

ROBOTI SVE VIŠE ZAMENJUJU LJUDSKI RAD

Robotske mašine ubrzano preuzimaju različite poslove, od parkiranja vozila na uskim parking mestima, preko sortiranja prljavog posuđa u restoranima, pa sve do pomoći bolesnicima u bolnicama. Ova nova era automatizacije postavlja mašine sa veštačkom inteligencijom na ključne pozicije u životima ljudi, smanjujući potrebu za ljudskom radnom snagom u mnogim sektorima. Roboti u industriji i svakodnevnom […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *