Gradili su ih srpski velikaši i kraljevi: Crkve i manastiri u šumadijskim brdima

Photo: Unsplash

U današnjoj opštini Aranđelovac, u šumadijskim brdima mnogi velikaši gradili su svoje zadužbine.

Bio je maj 1860. godine kada je sa obližnjeg brda Klještevice na brdo Porovec počeo da se donosi kamen. Godinu dana ranije knez Miloš Obrenović doneo je odluku da se na tom mestu sagradi crkva i da se posveti Arhangelu Gavrilu. Knez nije dočekao da vidi ovu bogomolju, umro je u septembru iste godine kada je počela njena gradnja. Prema planu koji je najverovatnije izrađen u Ministarstvu unutrašnjih dela, brigu o izgradnji preuzeo je njegov sin, knez Mihailo.

Jednobrodna građevina sa tri apside na zapadnom delu, završena je 1862. godine. Crkva Arhangela Gavrila nije živopisana, ali je za nju znameniti slikar Nikola Marković oslikao ikonostas po ugledu na onaj u Sabornoj crkvi u Beogradu.

I mnogo pre Miloša Obrenovića, u današnjoj opštini Aranđelovac, u šumadijskim brdima mnogi velikaši gradili su svoje zadužbine.

Manastir Blagoveštenje

U selu Stragari je, najverovatnije u XIV veku, izgrađen manastir čiji ktitor nije poznat. Manastirska crkva je kasnije dograđivana, a narteks, koji nadvisuje samu crkvu, i zvonik su dodati u XVII veku.

Manastir Voljavča

I moćni feudalni gospodar Mihailo Končinović je tokom XV veka u Stragarima sagradio svoju zadužbinu.

Manastir Voljavača je obnovljen na samom kraju XVIII veka, 1796 – 1797. godine, a u konacima ovog manastira održan je i prvi Praviteljstvujušći sovjet Karađorđeve Srbije, sa protom Matejom Nenadovićem kao predsedavajućim.

Manastir Nikolje

U blizini Stragara, u selu Šatornji, manastir je sagradio i rođak despota Stefana Nikola Dorječnović.

Manastir je obnavljan tokom XIX veka, a ispod fresaka mogu da se vide tragovi originalnih fresaka iz 1425. godine.

Photo: Unsplash
Photo: Unsplash

Crkva Svetog Đorđa na Oplencu

Tradicija po kojoj velikaši i vladari biraju okolinu Aranđelovca za izgradnju svojih zadužbina nastavila se i početkom XX veka kada je 1903. godine kralj Petar I Karađorđević za izgradnju crkve Svetog Đorđa izabrao Oplenac.

Crkva Svetog Đorđa na Oplencu danas je spomen-crkva i mauzolej dinastije Karađorđević u čijoj kripti se nalazi 39 grobnica u kojima je do sada sahranjeno 28 čalanova ove porodice.

Photo: Unsplash
Photo: Unsplash

U arhitektonskom smislu, crkva je reprezentativni primer srpskovizantijskog graditeljstva. Petokupolna građevina oplaćena venčačkim mermerom izgrađena je u prvoj deceniji XX veka prema planu Koste J. Jovanovića. Građena da stremi ka nebu, crkva Svetog Đorđa na Oplencu je najuzvišeniji deo istorijsko-memorijalnog kompleksa u kom posetioci danas mogu da vide i Petrovu kuću, kao i kraljevske vinograde i vinariju.

Tekst je objavljen u sklopu projekta koji je sufinansiran iz budžeta opštine Aranđelovac. Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvor: Nacionalna geografija Srbija

Related articles

PIJACA U CENTRU BEOGRADA NOSI IME POZNATOG ČEŠKOG PIVARA: Malo ko zna priču o Bajloniju

Ako Beograđane upitate za Skadarsku pijacu,  zbunićete ih, sigurno.  Za Bajloni već nema ko ne zna. Lako ćete do ove magične tržnice smeštene nadomak gradskog centra, iako je niko ne zove zvaničnim imenom. Izgrađena davne 1927. na mestu nekadašnje bare, Bajloni snabdeva Beograđane i njihove goste već skoro 100 godina. Čeh Ignjat Bajloni osnivač je […]

I KOMŠIJE REKLE DOVIĐENJA PLASTICI: Hrvatska ozvaničila zabranu proizvoda od plastike

Misli zeleno- Hrvatska je usvojila novi zakon o upravljanju otpadom kojim se zabranjuje prodaja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, pridružujući se grupi zemalja članica Evropske unije (EU) koje su Direktivu o jednokratnoj upotrebi plastike prenele u nacionalno zakonodavstvo. Zakonom, koji stupa na snagu narednih dana, neki plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu biće odmah zabranjeni, uključujući […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *