GREJNA SEZONA POČINJE, ALI DUGOVI KOČE TOPLANE: GRAĐANI DUGUJU VIŠE OD 21 MILIJARDU DINARA

Više od polovine toplana spremno, 28 tražilo poskupljenje – finansijski pritisak sve veći

Dok se temperature polako spuštaju, toplane širom Srbije završavaju pripreme za početak grejne sezone, ali i dalje se suočavaju sa velikim finansijskim izazovima. Prema rečima direktora Poslovnog udruženja „Toplane Srbije“ Dejana Stojanovića, većina toplana je tehnički spremna, ali problem predstavlja – naplata.

„Najveći deo sistema daljinskog grejanja spreman je za sezonu. Već danas mnoge toplane počinju sa takozvanim toplim probama, što znači da će, čim vremenske prilike to zahtevaju, početi i redovno grejanje. Iako se na pojedinim lokacijama još izvode radovi, oni neće uticati na stabilnost sistema niti na isporuku toplotne energije krajnjim korisnicima“, izjavio je Stojanović.

Toplane spremne, ali finansije pod pritiskom

Standardni režim grejanja u većini gradova biće od 6 do 21 čas, dok će u slučaju ekstremnih hladnoća grejanje biti kontinuirano 24 sata dnevno. Međutim, kako Stojanović ističe, „najveći izazov za sistem nije tehničke, već finansijske prirode“.

Sektor toplana je tokom 2024. godine zabeležio gubitak od oko četiri milijarde dinara, dok dug za prirodni gas trenutno iznosi između osam i devet milijardi. Naplata od domaćinstava i privrede kreće se oko 90 odsto, ali to i dalje nije dovoljno za stabilno poslovanje. Ukupan dug građana prema toplanama dostigao je 21 milijardu dinara, dok poslovni prostori duguju između 12,5 i 13 milijardi, a budžetske ustanove oko 300 miliona dinara.

„Sistem daljinskog grejanja može funkcionisati samo ako korisnici redovno plaćaju svoje obaveze. U suprotnom, toplane ne mogu izmiriti dugove prema snabdevačima energenata, što ugrožava i samu isporuku toplotne energije“, upozorio je Stojanović.

Poskupljenja na vidiku

Do početka septembra, 28 od ukupno 60 toplana podnelo je zahtev za korekciju cena lokalnim samoupravama, a do sada je osam zahteva već odobreno. Prema Stojanovićevim rečima, planirana povećanja cena kreću se između 5 i 10 odsto, mada je u pojedinim gradovima, poput Niša, zatraženo smanjenje cena u određenim segmentima.

„Trenutno oko 18 toplana u Srbiji grejanje naplaćuje u potpunosti prema potrošnji, dok ostale primenjuju mešoviti model. To je put ka efikasnijem sistemu i većoj odgovornosti potrošača“, rekao je Stojanović, dodajući da će kvalitetna i stabilna grejna sezona zavisiti od finansijske discipline građana i institucija.

Ukoliko se naplata dodatno pogorša, toplane neće moći da redovno plaćaju troškove za električnu energiju, vodu i gas, što bi moglo da dovede do prekida u isporuci toplotne energije. „Prirodni gas je osnovni energent za većinu toplana i svaka promena na tržištu gasa direktno utiče na cenu i stabilnost grejanja“, istakao je Stojanović.

Gas – najvažniji i najskuplji energent

Uprkos dugovima, Javno preduzeće „Srbijagas“ nastavlja da obezbeđuje isporuku gasa toplanama i pomaže da grejna sezona protekne bez prekida. Međutim, rast cena energenata na svetskom tržištu i ograničeni budžeti lokalnih samouprava čine sistem daljinskog grejanja izuzetno osetljivim.

Stručnjaci upozoravaju da bi ulaganje u energetsku efikasnost, modernizaciju sistema i prelazak na obnovljive izvore energije dugoročno smanjili troškove i zavisnost od uvoza gasa. Gradovi poput Kragujevca, Šapca i Novog Sada već testiraju projekte u kojima se deo energije dobija iz biomase i otpadne toplote, što bi moglo da bude put ka održivijem modelu grejanja.

Građani između dugova i hladnih radijatora

I dok toplane apeluju na redovno plaćanje, mnogi građani tvrde da su računi već sada previsoki. Pojedina domaćinstva duguju i više od godinu dana, a reprogram duga se često pokazuje kao jedina opcija da izbegnu prinudnu naplatu.

„Toplane su svake godine pod pritiskom da obezbede grejanje bez obzira na naplatu. Međutim, ako ne obezbedimo stabilan sistem finansiranja, doći ćemo u situaciju da grejanje postane luksuz, a ne osnovna potreba“, zaključio je Stojanović.

Uz tehničku spremnost, predstojeća grejna sezona pokazaće da li je sistem zaista dovoljno otporan da izdrži pritisak dugova, poskupljenja i neizvesnih tržišnih kretanja. Jer, iako će radijatori uskoro biti topli, finansijska temperatura u toplanama i dalje je – zabrinjavajuće visoka.

Dnevnik

Related articles

RAT I ENERGETSKA TRŽIŠTA GURAJU PROFIT NA VRH: BP UDARNO RASTE

Britanski energetski gigant BP zabeležio je snažan finansijski rast u prvom kvartalu 2026. godine, gotovo udvostručivši dobit na oko 3,2 milijarde dolara. Ovaj rezultat dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku, koje su direktno uticale na rast cena nafte i gasa na svetskom tržištu. Kompanija je premašila očekivanja analitičara za oko 20 odsto, što […]

FRIZERI U ZAGREBU ZARAĐUJU KAO DOKTORI

Diskusija na Redditu pokrenula je žestoku debatu o tome koliko zapravo zarađuju frizeri u Zagrebu, a koliko bi trebalo da zarađuju u poređenju sa lekarskim i akademskim zanimanjima. Objavu jedne frizerke koja se raspitivala o prosečnoj plati pročitalo je više hiljada korisnika, a odgovori su razotkrili društvene nepravde i različite percepcije vrednosti rada. Cena muškog […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *