IZGLED PŠENICE OBEĆAVA DOBRU ŽETVU

Stručnjaci i poljoprivrednici saglasni – pšenica izgleda bolje nego prethodne godine, ali vreme do kraja juna biće presudno za prinose

U ovom trenutku, srpski ratari s više optimizma gledaju na ovogodišnji usev pšenice u odnosu na prošlu sezonu. Na parcelama širom Vojvodine, pšenica je u dobrom stanju, a očekivanja od predstojeće žetve su visoka, iako je oprez i dalje prisutan zbog mogućih oluja i ekstremnih vremenskih uslova.

Poljoprivrednici se nadaju dobroj sezoni

Milorad Klincov, iskusni ratar iz Srpske Crnje, izjavio je za RTS da je trenutno stanje na njegovim parcelama izuzetno povoljno, ali da ključnu reč ima vreme.

„Na parcelama koje obrađujem pšenica izgleda odlično. Ako nas posluži vreme, posebno bez visokih temperatura krajem juna, mogli bismo imati žetvu iznad proseka. Na nekim parcelama očekujem čak više od četiri tone po jutru. Ako bi žetva mogla da sačeka 1. jul, to bi bilo idealno,“ rekao je Klincov.

Sa sličnim procenama javlja se i Nebojša Petkanić iz Elemira, koji napominje da nepogode i vremenske nepogode mogu ugroziti očekivane prinose.

„Uložili smo mnogo ove godine. Pšenica trenutno izgleda zdravo, iako joj visoke temperature stvaraju manji stres. Majske padavine su nam pomogle i nadam se da će žetva početi krajem juna. Očekujem prinos oko šest tona po hektaru, što je više od proseka,“ kaže Petkanić.

Pšenica izgleda bolje nego prošle godine

Zorica Rajačić iz Poljoprivredno savetodavne službe Zrenjanin ističe da, iako je sezona počela nesigurno, vremenski uslovi u prolećnim mesecima znatno su doprineli boljem izgledu useva.

„U zimskom periodu nije bilo izraženih niskih temperatura ni obilnih padavina, ali su se uslovi znatno poboljšali u martu, aprilu i maju. Pšenica je dobro prezimela i sada izgleda vrlo obećavajuće,“ naglašava Rajačić.

Ona dodaje da poljoprivrednici danas sve više ulažu u agrotehniku, ali da se i dalje štedi na semenu, jer veliki broj ratara koristi sopstveno seme. Ipak, kad je reč o prihrani, zaštiti i đubrenju, ulaganja su znatno veća nego prethodnih godina.

Bolesti i insekti prisutni, ali pod kontrolom

Snežana Parađenović iz Prognozno-izveštajne službe u Zrenjaninu naglašava da su tokom ove godine najveći izazovi bile bolesti gornjih delova biljke, među kojima dominiraju mrežasta i siva pegavost.

„Ratari su ove godine sprovodili dva fungicidna tretmana. Preporučujemo da se koriste različite aktivne materije kako bi se postigla efikasna zaštita. Kada govorimo o štetočinama, ove godine žitna pijavica je nekoliko puta pravila probleme, ali su obilne majske kiše značajno usporile njenu pojavu,“ rekla je Parađenović.

Trenutno se, kako kaže, na pojedinim lokacijama u Srednjem Banatu uočava prisustvo vaši na klasovima.

„Ratari koji su sejali pšenicu ranije, čiji usevi ulaze u završnu fazu zrenja, ne moraju reagovati. Međutim, proizvođači sa kasnijom setvom treba da obiđu parcele i provere da li su vaši prisutne, kako bi pravovremeno primenili zaštitu,“ savetuje ona.

Sezona 2025. nosi oprezni optimizam

Iako su uslovi do sada bili povoljni, ključni dani tek dolaze. Visoke temperature u narednim nedeljama mogle bi ubrzati sazrevanje i smanjiti prinose, dok bi nepogode mogle naneti direktnu štetu na terenu.

„Godina još nije gotova. U poljoprivredi se sve menja iz dana u dan. Ali ako ostane ovako, imaćemo i kvalitet i kvantitet, što dugo nismo imali kod pšenice,“ zaključuje jedan ratar iz okoline Zrenjanina.

S obzirom na aktuelno stanje, očekuje se da bi žetva mogla početi krajem juna, što bi mnogima omogućilo optimalan vremenski okvir za obradu zemlje i pripremu za narednu sezonu.

Related articles

NAJJEFTINIJI STANOVI NA MORU: KVADRAT ISPOD 1.000 EVRA I DALJE JE MOGUĆ

Kupovina stana na moru više nije rezervisana samo za elitu. Iako su cene u poznatim letovalištima poput Dubrovnika, Budve i Antalije odavno premašile 3.000 evra po kvadratu, širom Mediterana i Crnog mora postoje destinacije koje nude znatno povoljnije opcije, idealne za one koji žele more, ali ne i astronomske troškove. Albanija Severna Albanija, posebno područje […]

DAN UNIVERZALNE PRIHVATLjIVOSTI U IT KOMUNIKACIJI Kako i gde smestiti srpski jezik na internet

Više od osam milijardi ljudi živi na našoj planeti, njih 5,4 milijarde koristi internet, međutim 2,6 milijarde ljudi nikada nije bilo onlajn, pokazuju podaci Međunarodne telekomunikacione unije (ITU). Na kom jeziku i pismu će buduće dve milijarde korisnika konzumirati sadržaje na vebu, na kojim i kakvim nazivima domena pristupati sadržajima, kakve imejl adrese koristiti u […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *