KAKO POSLUJE DIGITALNA POLJOPRIVREDA U SRBIJI Na digitalnoj mapi ucrtane koordinate poljoprivrednih parcela

Kada se su se udružili mali povrtari i voćari, velike izvozne kompanije i jedna međunarodna organizacija za razvoj, za samo godinu dana dobili smo digitalizovane poljoprivrednike i proizvode za izvoz na probirljiva tržišta. Projekat unapređenja konkurentnosti individualnih poljoprivrednih proizvođača finansira Američka agencija za međunarodni razvoj.

Proizvodnja se prati od semena do police. Na digitalnoj mapi su ucrtane koordinate poljoprivrednih parcela-učesnika projekta i u svakom trenutku se zna koliko se zemlje obrađuje, koliko ima koje kulture i koliko radnika radi.

Poljoprivrednici sami, putem najsavremenijeg softvera koji im je instaliran u telefonu ili na kompjuteru, svakog dana unose podatke o stanju roda, zaštiti, prehrani, prskanju, sredstvima protiv štetočina. Takođe, periodično se rade analize zemljišta i vode i na kraju samog ploda.

„Pa, glavna prednost za mene kao proizvođača i investitora u to je kontrola troškova gde je činjenično stanje da smo ranije bez te elektronske kontrole nismo imali pravi uvid u trošak proizvodnje“, kaže Radivoje Stojković, povrtar iz sela Čokot kod Niša.

Photo Vecteezy

Zvonko Lazarević povrtar iz sela Odžaci kod Trstenika priča da im to pomaže za dalji plasman robe.

„Na primer ako je u pitanju izvoz, ja izdajem taj nalog sa čime sam tretirao taj proizvod. Ja sam počeo sa hektar ipo svoje zemlje i sada sam evo proširio na deset hektara“, navodi Lazarević.

Do sada su, poštujući te mere, 32 proizvođača dobila svetski Global gep standard za čak 12 povrtarskih proizvoda, a dva proizvođača su za paradajz i papriku certifikovani standardom koji garantuje proizvod bez pesticida.

„Pričamo o standardima koje zahtevaju naši strani partneri. Cilj je da povećamo da kažem taj fond robe koji će biti na raspolaganju i dostupan za ponudu na preko 10.000 tona robe“, izjavio je Dušan Nikolić iz „Delta agrara“.

Projekat unapređenja konkurentnosti individualnih poljoprivrednih proizvođača finansirao je USAID.

„Radi se o podršci poljoprivrednim proizvođačima iz opština kao što su Trstenik, Kruševac, Lebane, Leskovac. Projekat će se nastaviti u 2021. godini, ali mi ćemo se ovom prilikom orijentisati naročito na najnerazvijenija područija“, navodi Zlatko Jovanović iz USAID-a.

Zbog toga će dobro doći širokopojasna mreža kojom će biti obuhvaćeno 600 naselja u najzabačenijim područijima, a čija će izgradnja, prema najavama iz Ministarstva za turizam i telekomunikacije, početi ove godine.

Tako će i poljoprivrednici u najnerazvijenijim mestima moći, zahvaljujući internetu, da se uključe u takve projekte.

RTS,Marija Mitrović, Jelena Piljević i Gorana Mladenović

Related articles

Ministarka Tanasković: Sada je najpovoljniji trenutak za ulaganje u poljoprivredu

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković poručila je danas na Kopaonik biznis forumu da ulaganja države u poljoprivredu nikada nisu bila veća i da nikada nije bio povoljniji trenutak za ulaganje u poljoprivredu. „Ako neko razmišlja gde da plasira svoj kapital u Srbiji, mislim da je poljoprivreda trenutno najbolji izbor“, rekla je Tanasković i dodala da su […]

Photo Vecteezy

Morska trava – zanemareni preduslov zdravog okeana

Iako je svega 0,1 odsto dna okeana prekriveno morskom travom, podvodne livade su izuzetno važne za očuvanje zdravlja morskih ekosistema. Osim što predstavljaju stanište i izvor hrane za brojne vrste morskih životinja, slanovodne biljke pročišćavaju okean, a njihov sediment je među najefikasnijim skladištima ugljenika na planeti, saopštio je Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Zabrinjavajuće […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *