KATAKLIZMIČKE VULKANSKE ERUPCIJE: PRETNJA KOJA SE NE MOŽE IGNORISATI

Naučnici upozoravaju da svet nije spreman za posledice velike vulkanske erupcije, događaja koji je redak, ali neizbežan. Tim stručnjaka iz Švajcarske, Francuske i Nemačke objavio je rad u prestižnom časopisu Nejčur, ističući da se osim borbe protiv globalnog zagrevanja, mora raditi i na pripremi za ovakve katastrofe.

Istorija kao opomena

Jedan od najpoznatijih primera je erupcija vulkana Tambora u Indoneziji 1815. godine. Ovaj događaj direktno je odneo 90.000 života, ali je ukupan broj žrtava bio daleko veći. Erupcija je izazvala klimatske anomalije – Severna hemisfera se ohladila za oko 1°C, a 1816. godina je postala poznata kao “godina bez leta”.

  • Neuobičajeno hladno vreme uzrokovalo je pad poljoprivrednih prinosa i skok cena žitarica, što je dovelo do društvenih nemira u Evropi i Severnoj Americi. Procenjuje se da su posledice erupcije rezultirale smrću desetina miliona ljudi širom sveta.

Nije pitanje “hoće li”, već “kada”

Geološki podaci pokazuju da je verovatnoća velike erupcije u ovom veku 1 prema 6, što je zabrinjavajuće visok rizik. Stručnjaci podsećaju da Tambora nije bio supervulkan – njegova erupcija dostigla je indeks vulkanske eksplozivnosti (VEI) 7.

Za poređenje:

  • Vezuv, poznat po uništenju Pompeje, mogao bi dostići VEI 6.
  • Etna bi dostigla VEI 5.

Erupcija supervulkana, poput onog ispod Jelouston parka, imala bi još drastičnije posledice, uključujući ekstremne klimatske promene, masovne migracije i moguće ratne sukobe.

Ekonomske posledice

Prema izveštaju osiguravajuće kompanije Lojds, erupcija razmera sličnih Tambori mogla bi izazvati ekonomske gubitke od 3,6 biliona dolara u prvoj godini, dok bi naredne godine gubici iznosili oko 1,2 biliona.

U svetu koji danas ima osam puta više stanovnika nego 1815. godine, posledice bi bile daleko ozbiljnije i globalno povezane.

Potreba za boljim modelima

Stručnjaci upozoravaju da današnji klimatski modeli ne uključuju potencijalne posledice velikih vulkanskih erupcija. Oni predlažu detaljna istraživanja vulkanskog pepela očuvanog u ledu Antarktika i Grenlanda, kako bismo bolje razumeli istorijske posledice ovakvih događaja.

 

 

Dnevnik

Related articles

U SVETU SVE POPULARNIJE INFUZIJE S MEDOM Pčеlin život trajе IZNENAĐUJUĆE kratko, a еvo koliko mеda uspе da napravi otkriva alеrgolog dr Plavšić

Pčеlinji proizvodi sе svе višе koristе za podizanjе imunitеta. Pulmolog i alеrgolog dr Zorica Plavšić govorila jе za “Novo jutro”, na Pink tеlеviziji, o prеdnostima apitеrapijе i pčеlinjih proizvoda. -Korišćеnjе pčеlinjih proizvoda, bilo u prеvеntivnе svrhе, u toku lеčеnja ili nakon lеčеnja, kao lеkar uvеk savеtujеm da pčеlari koji kažu da sе uzimaju samo pčеlinji proizvodi, a […]

Jovan Šurbatović: Lider u razvoju srpskog fudbala

Jovan Šurbatović, rođen 29. marta 1968. godine, izvanredan je primer uspeha u sportu i poslovnom svetu. Njegova akademska karijera započela je diplomom ekonomije na Univerzitetu u Beogradu. Kasnije, 2007. godine, magistrirao je na temu „Kategorizacija sportova“ na Univerzitetu za mir Ujedinjenih nacija, dok je doktorsku disertaciju pod nazivom „Upravljanje sportskim objektima“ odbranio 2012. godine na […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *