KOLAČ 2.000 DINARA, KAFIĆI KRCATI: ŠTA VAS ZAISTA ČEKA NA JADRANU OVOG LETA

Cene u Crnoj Gori iznenadile i najiskusnije turiste, dok su gužve sve veći problem

Letnja sezona na Jadranu je u punom jeku, a Crna Gora ponovo se našla na meti turista iz regiona. Plaže su sve punije, mirisi mora i jela mame posetioce, ali cene koje dočekuju goste ove godine izazivaju i podignute obrve i duboke uzdahe.

Budva postaje luksuzna destinacija

U Budvi, koja već decenijama slovi za jednu od glavnih turističkih tačaka Crne Gore, apartmani startuju od 60 evra po noći, dok dve ležaljke i suncobran koštaju u proseku 25 evra. Cena kafe i parčeta pice drži se na oko 3 evra, a porodični ručak u prosečnom restoranu iznosi između 50 i 60 evra.

Ali ono što je ove godine izazvalo pravu buru na društvenim mrežama jeste — čizkejk po ceni od 15 evra, što je više od 1.700 dinara po parčetu.

„Za te pare očekivala sam da mi kolač peva dok ga jedem“, ironično je prokomentarisala Bojana Jovanović iz Užica, koja letuje u Budvi. „Jednostavno, ne ide mi da platim 2.000 dinara za desert. Zbog toga obroke pripremamo u apartmanu, a namirnice kupujemo u prodavnicama koje su, verovali ili ne, povoljnije nego u Srbiji.“

Skuplje ka severu, povoljnije ka jugu

Cene značajno variraju u zavisnosti od lokacije. U luksuznijim krajevima, kao što su Kotor, Tivat, Luštica i Porto Montenegro, očekujte još više – kako u restoranima, tako i u smeštaju i pratećim sadržajima. Tamo, prema rečima meštana, letuju uglavnom turisti sa dubljim džepom, mahom iz Zapadne Evrope, Rusije i arapskog sveta.

S druge strane, južni delovi crnogorske obale, poput Bara, Sutomora, Čanja i Šušnja, zadržali su relativno pristupačne cene. Tamo ležaljke koštaju između 15 i 20 evra, kafa se može popiti za 2 evra, a ručak za četvoročlanu porodicu moguće je pronaći već za 30 evra.

Gužve u saobraćaju kvare utisak

Osim visokih cena, turisti se ovih dana žale i na velike gužve na putevima, posebno na deonicama Podgorica – Budva i Podgorica – Bar. Tunel Sozina je konstantno zakrčen, a dodatni problem predstavljaju i radovi na pravcu Jaz – Tivat, gde se formiraju kilometarski redovi.

„Najgore je kada izgubite po dva sata dnevno u koloni na +35 stepeni. Nema dovoljno hlada, a ni signal mobilne mreže ne funkcioniše kako treba. Gužve su postale noćna mora letovanja,“ istakao je jedan turistički vodič iz Nikšića za naš portal.

Ne zaboravite i na skriveni trošak stresa

Letovanje više nije samo odmor – postaje finansijski i psihološki izazov. Kombinacija visokih cena, nesanice izazvane vrućinama, gužvi, čekanja i neizvesnosti može dovesti do povećane anksioznosti, razdražljivosti, pa čak i depresivnih epizoda kod putnika.

„Ljudi često dolaze na more iscrpljeni i očekuju rasterećenje, ali kada shvate da ih sve više toga dodatno nervira – od gužvi, preko skupoće do lošeg smeštaja – povratak kući zna da bude jedino pravo olakšanje,“ kaže psiholog dr Jovana Milošević.

Da li je letovanje još uvek vredno?

Na kraju, postavlja se pitanje: da li je letovanje uz sve ove izazove i dalje isplativo? Iako more ima neprocenjivu vrednost za dušu i telo, možda je vreme da razmislimo o drugačijim oblicima odmora, ili makar o boljoj pripremi i realnim očekivanjima.

Kurir.rs

Related articles

DA LI TREBA ČUVATI KOMUNALNE RAČUNE? ZASTARELOST DUGOVA I PRAVA POTROŠAČA

Kada stignu računi za komunalne usluge, mnogi građani nastoje da ih izmire na vreme kako bi izbegli potencijalne kamate i kazne. Ipak, u trenucima kada finansijske obaveze preteknu budžet, dešava se da neki računi ostanu neplaćeni, što kod mnogih potrošača pokreće pitanje – šta se dešava sa zastarelim računima? Koje usluge potpadaju pod zastarelost? Jedan […]

SRPSKA MALINA NA PREKRETNICI: KLIMA, CENE I PAD PROIZVODNJE ODREĐUJU SEZONU „CRVENOG ZLATA“

U srpskom voćarstvu ponovo se otvara pitanje koje svake godine privlači veliku pažnju, a to je sudbina maline, voća koje se često naziva „srpsko crveno zlato“. Prema aktuelnim procenama proizvođačkih udruženja, ovogodišnji rod mogao bi da dostigne oko 15.000 tona, što predstavlja značajan pad u odnosu na rekordne godine. Ova brojka se u stručnim krugovima […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *