Svake sekunde, čak milion ćelija umire u ljudskom telu. Pitanje koje se nameće je: gde odlazi sav taj biološki materijal? Nova studija otkriva jedan iznenađujući odgovor: organizam koristi kanibalistički način čišćenja mrtvih matičnih ćelija, pretvarajući ih u hranu, što su otkrili istraživači sa Univerziteta Rokfeler u Sjedinjenim Američkim Državama.
Matične ćelije kao “jelo”

Ove matične ćelije privlače miris odumrlih ćelija, što ukazuje na jedinstvenu adaptaciju organizma za održavanje zdravlja. Biolog Ketrin Stjuart objašnjava: „Mehanizam funkcioniše samo kada svaki receptor uhvati signal na koji je podešen. Ako jedan od njih nestane, mehanizam prestaje da radi. To je zaista zanimljiv način da se područje održava čistim bez konzumiranja zdravih ćelija.”
Istraživanje je sprovedeno na folikulima dlake miševa u kasnijim fazama njihovog života. Prethodna istraživanja su pokazala da kada smrt ćelija postane rasprostranjena u miševim dlakama, ćelije u donjem omotaču čiste izumrle primerke. Međutim, nije bilo jasno šta se dešava kada matične ćelije folikula umru. U eksperimentima, Stjuart i njen tim su pokazali da okolne ćelije brzo proždiru mrtve matične ćelije pre nego što imuni sistemi, kao što su makrofagi, mogu reagovati.
„Bila sam veoma iznenađena kada sam otkrila da su matične ćelije folikula dlake zapravo prve reagovale”, izjavila je Stjuart. Ova otkrića sugerišu da jedenje mrtvih ćelija može biti način recikliranja energije, objašnjava ćelijski biolog Elejn Fuks, koja vodi laboratoriju na Rokfeleru. „Čim se ostaci raščiste, moraju brzo da se vrate svojim poslovima održavanja bazena matičnih ćelija i stvaranja dlake na telu.”
Kontrola procesa čišćenja
Ovaj pažljivo kontrolisani proces oslanja se na dva receptora na HFSC (holokinalne folikularne matične ćelije), koji funkcionišu kao prekidači za „uključeno” i „isključeno”. Jedan receptor reaguje na lipidni signal „nađi me”, koji luči umiruća ćelija, dok drugi reaguje na retinoinsku kiselinu koja podstiče rast, koju luče druge zdrave ćelije.
Istraživači spekulišu da bi ovo brzo otkrivanje mrtvih ćelija moglo funkcionisati i u drugim tkivima sisavaca, iako je potrebno dalje istraživanje da bi se potvrdila ova hipoteza. Tim ističe da njihovo otkriće predstavlja „moćan mehanizam za brzo čišćenje umirućih ćelija i sprečavanje oštećenja tkiva”.