NAJSKUPLjI ZAČIN NA SVETU SE UZGAJA I U SRBIJI Odlična dopuna za prosvetarske plate Nede i Saše

Cvet šafrana poznat je kao najskuplji začin na svetu – jedan kilogram osušenih tučaka ove biljke košta najmanje 2.000 dolara. Ovo i ne čudi, jer je za kilogram potrebno ubrati između 150.000 i 200.000 cvetova.

Uzgoj šafrana u Srbiji

Uzgojem “začina nad začinima” već sedam godina bave se Neda i Saša Nikolić, prosvetni radnici iz Negotina. Nikolići su prvi u Srbiji, 2017. godine, počeli da se bave uzgojem šafrana. Sada ga u ataru sela Tamnič imaju na 40 ari i jedini u Srbiji prodaju suv začin.


Saša Nikolić, po obrazovanju diplomirani inženjer elektrotehnike, kaže za B&F da su njegova supruga, koja je završila master studije matematike, i on došli na ideju da uzgajaju šafran gledajući emisiju na televiziji o proizvodnji skupih začina.

“U tom trenutku, kada smo odlučili da uzgajamo šafran ništa nismo znali o toj biljci. Supruga radi kao nastavnik u osnovnoj, a ja u srednjoj školi. Naši roditelji jesu bavili poljoprivredom, ali sadnjom kukuruza, pšenice, vinove loze i drugih biljnih kultura koje se gaje na području između Zaječara i Negotina. Naš kraj je posebno poznat po uzgajanju vinove loze i Rajačkim pimnicama. Međutim, mi smo odlučili da se oprobamo u nečem sasvim nesvakidašnjem.”

Foto: Freepik.com

Opredelili su se da lukovice nabave u Francuskoj, jer su procenili da bi one koje bi naručili iz Avganistana mogle da se oštete u transportu. Za sadnju prve parcele kupili su 24.000 lukovica.

“Nabavka lukovica je najveće ulaganje koje imate kod šafrana, jer jedna lukovica košta 25 centi. Dodatni trošak je prevoz, ali imate i prateće troškove koji cenu nabavke lukovica dodatno uvećavaju. Zasadili smo 10 ari i već dva meseca nakon sadnje šafran cveta, ali ima vrlo malo cvetova. Te jeseni 2017. godine imali smo svega oko 30 grama suvog začina.”


Šafran se presađuje svakih pet godina da bi se postigla maksimalna proizvodnja, ali su oni posle treće godine krenuli da ga presađuju da bi proredili broj lukovica koji se značajno uvećao. Zasade su proširili najvećim delom tokom 2020. i 2021. godine.

“Šafran može da se sadi tokom jula, ali naše iskustvo sada govori da je lukovice najbolje saditi krajem avgusta, jer se time preskače jedno košenje trave koja nikne između redova. Lukovice se ‘bude’ od sredine septembra, a prve klice i prvi listovi pojavljuju se početkom oktobra. Šafran cveta tokom oktobra i berba traje dve do tri nedelje.”

Foto: Freepik.com

Šafran ima obrnutu vegetaciju od ostalih biljaka u Srbiji, tako da aktivno raste tokom zime. Ne smeta mu sneg, čak je poželjno da ga ima.


Supružnici obrađuju zemlju bez primene bilo kakvih hemijskih preparata, dok parcela na kojoj se nalazi zasad godinama nije obrađivana. Prema Nikolićevim rečima, najzahtjevniji posao kod uzgajanja šafrana je berba. Cvetovi su izuzetno osetljivi i brzo precvetaju.

“Nedjelju dana traje ‘zagrevanje’, vreme kada krenu da se pojavljuju cvetovi, a onda sledi nedelju ili desetak dana intenzivnog cvetanja i potom tokom jedne nedelje cvetanje jenjava. Poželjno je da tokom berbe vreme bude suvo i sunčano, jer kada su dani magloviti i vlažni cvetovi brzo uvenu i tučkovi nemaju potreban kvalitet. Zbog toga što je potrebno obaviti berbu što pre, uključena je cela porodica.”

Foto: Freepik.com

Kupci njihovog šafrana uglavnom su restorani, jedna prodavnica zdrave hrane, vinarije koje imaju svoje restorane, a i pojedinci koji koriste taj začin za sopstvene potrebe. Cena suvog tučka u našoj zemlji kreće se od tri ili četiri evra po gramu, do 2.000 dinara.

“Nemamo ugovorene veće količine i to je glavni problem pri proizvodnji. Ne možete ništa unapred da planirate. Ukoliko bi pronašli kupca koji bi želeo neku veću količinu, mogli bismo u roku od godinu dana da proširimo zasad.”

Kvalitetan srpski šafran

Područje naše zemlje pokazalo se kao odlično tlo za uzgajanje šafrana. Analiza kvaliteta suvog tučka, koju su prošle jeseni uradili u Francuskoj, obuhvatila je miris, ukus i boju, a šafran iz sela Tamnič svrstan je u prvu kategoriju.

“Trenutno, osim nas, niko drugi u Srbiji se ne bavi uzgajanjem šafrana na većoj površini. Imali smo nekoliko kupaca lukovica, ali su to bile male količine, od 1.000 do 3.000 komada.”

Foto: Freepik.com

Šafran se u restoranima koristi uglavnom kao dodatak pirinču, ribi i morskim plodovima. Belgijanci i Francuzi ga puno upotrebljavaju za alkoholna pića, pre svega za likere i džinove, dok Šveđani ga dosta koriste u pecivima. Tokom decembra obeležavaju praznik Sveta Lucija i tada mnoga peciva prave upravo sa šafranom.

“Mi ga koristimo za pravljenje čaja i limunade, sladoleda od ove začinske biljke i meda sa šafranom. Med sa šafranom ima odličan uticaj na ljudsko telo.”

 

 

Kamatica

Related articles

SVETI LUKIJAN – MUČENIK KOJI JE PREZREO GLAD I POSTAO SIMBOL HRISTOVE VERE

Vernici Srpske pravoslavne crkve danas obeležavaju sećanje na svetog sveštenomučenika Lukijana Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas se prisećaju svetog sveštenomučenika Lukijana – hrabrog mučenika čije je ime obeleženo stradanjem i nesalomivom verom. Rođen u bogatoj porodici u Samosatu, Siriji, Lukijan je stekao široko obrazovanje, kako klasično, tako i duhovno, a svoju imovinu podelio […]

Photo Vecteezy

Gde idu istrošene baterije i sijalice iz Srbije?

Pregorele sijalice i istrošene baterije u Srbiji najčešće završavaju u kantama za smeće, a potom na deponijama gde kroz zemljište i podzemne vode mogu da završe i u lancu ishrane. Manje od 10 odsto baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *