Nova neurološka studija holandskih naučnika potvrđuje ono što su mnogi ljubitelji umetnosti oduvek osećali – originalna umetnička dela izazivaju daleko snažniju moždanu aktivnost nego njihove reprodukcije.
Umetnost i mozak: Deset puta jači efekat
Studija, koju je naručio muzej Maurichejs u Hagu, poznat po čuvenoj slici “Devojka sa bisernom minđušom” Johanesa Vermera, koristila je tehnologiju praćenja očiju i magnetnu rezonancu kako bi merila moždane reakcije posetilaca muzeja. Rezultati su pokazali da prava umetnička dela stimulišu mozak čak 10 puta jače u poređenju sa reprodukcijama.
Naučno potvrđena snaga umetnosti
Martin Goselink, direktorka muzeja, istakla je da je i pre studije verovala u moć originalnih umetničkih dela, ali je želela da to bude naučno potvrđeno. Sada, zahvaljujući istraživanju, možemo sa sigurnošću reći da originali imaju daleko veći uticaj na ljudsku svest.
“Svi osećamo razliku, ali sada imamo dokaz da je ta razlika stvarna i merljiva,” izjavila je Goselinkova.

Neurologija umetnosti
Studija, sprovedena od strane istraživačkog instituta Neurensics, uključila je 20 volontera starosti od 21 do 65 godina. Oni su posmatrali pet umetničkih dela u muzeju, kao i postere istih slika u muzejskoj prodavnici, dok su naučnici merili njihove moždane reakcije putem EEG skenera i magnetne rezonance. Rezultati su pokazali da prava umetnička dela izazivaju snažan pozitivan odgovor u delu mozga zvanom prekunijus, koji je ključan za svest, samorefleksiju i lična sećanja.
Na primer, slika “Violinista” Gerita van Hothorsta izazvala je pozitivnu stimulaciju od 0,41 na skali od 1, dok je reprodukcija iste slike u obliku postera postigla samo 0,05.
Uvek fascinantna “Devojka sa bisernom minđušom”
Posebno interesantan je bio odgovor volontera na Vermerovu “Devojku sa bisernom minđušom”, koja je izazvala kontinuiranu pažnju. Istraživači su to nazvali “petljom trajne pažnje”, jer je pogled volontera neprestano prelazio između oka, usta i biserne minđuše na slici.