Za odrasle osobe koje žele da nauče strani jezik, pomisao na proces učenja nečeg novog u poznim godinama može da bude zastrašujuća. Ideja da se u starosti gubi sposobnost učenja jezika je jedan od razloga zašto se rano detinjstvo nekada smatralo najboljim vremenom za uvođenje drugog jezika. Dugo se verovalo da što se ranije nauče nove veštine, to će se lakše usvojiti.
Mitovi i realnost
Oko toga da li je to tačno, međutim, u naučnoj zajednici vode se žestoke rasprave. Ova ideja je, nažalost, doprinela da se spreči porast broja mnogih potencijalnih poliglota. Sumnjalo se u sposobnost starijih pojedinaca da se brzo prilagode novoj gramatici, sintaksi i semantici stranog jezika, piše Nacionalna geografija.
Ljudski mozak je složeni organ koji je sposoban za stalnu evoluciju, pa tako ima potencijal i za učenje nakon puberteta, pokazuju istraživanja. Ali odrasli i deca jednostavno upijaju i uče stvari drugačije.
„Istraživanje kaže da odrasli bolje uče o svemu, jer imaju samokontrolu i mogu da se skoncentrišu kada žele nešto da nauče“, kaže Lurd Ortega, profesorka lingvistike na Univerzitetu Džordžtaun, koja i sama govori četiri jezika.
Ljudi koji mogu da komuniciraju van svog maternjeg jezika, takođe, imaju brojne kognitivne prednosti, što sugeriše da bi možda vredelo proširiti svoje verbalne horizonte i u zrelim godinama.
Prema američkom Birou za popis stanovništva, oko 20 odsto stanovnika SAD govori drugi jezik osim engleskog, u poređenju sa 59 odsto Evropljana koji govore barem jedan strani jezik. Ortega, koja se specijalizovala za to kako ljudi uče nove jezike nakon detinjstva, kaže da bez obzira na uzrast, faktori poput okruženja čine veliku razliku u uspehu učenja jezika.
„Bez prilike da budete izloženi stranom jeziku, „uronjeni“ u okolinu koja govori tim jezikom, ne možete dobro naučiti jezik, bez obzira da li ga učite rano ili kasno u životu“, kaže ona.
Koliko vremena je potrebno?
Prema The Foreign Service Institute (FSI), faktori kao što su prirodni talenat, prethodno jezičko iskustvo i istrajnost u prelaženju lekcija utiču na proces učenja jezika. FSI kaže da jezici koje izvorni govornici engleskog jezika smatraju sličnim njihovom, kao što su španski ili francuski, mogu da se nauče relativno brzo, za oko 24-30 nedelja. Nasuprot tome, za učenje jezika koji se značajno kulturološki razlikuju od engleskog, poput grčkog ili ruskog, potrebno je oko 44 nedelje.
Porast aplikacija za učenje jezika, kao što su Babel i Duolingo, proširio je dostupnost učenja stranih jezika, dajući ljudima vremena i samopouzdanja da sami dostignu određene ciljeve svojim tempom.
„Niko ne može da nauči, kao odrasla osoba, novi jezik osim ako ga ne voli i ako ga ne učini delom svog života“, kaže Ortega. „U teoriji, to je sjajna stvar, ali morate da imate razloge za to i vreme da uložite u to”.
Drugi jezik hrani um
Deca i odrasli imaju svoje jedinstvene osobine i slabosti kada je u pitanju stvaranje novih lingvističkih veza. Deca imaju tendenciju da uče nove jezike intuitivnije, dok odrasli mogu da koriste prilagođene strategije kako bi usavršili svoje iskustvo učenja jezika, poput kreiranja sopstvenih sistema pamćenja ili tehnika vizualizacije.
„Postoje razne kognitivne prednosti dvojezičnosti. Što više jezika naučite, više shvatate koliko su jezici važan deo naših života“, kaže Boaz Kejsar, profesor psihologije na Univerzitetu u Čikagu.
Uprkos tome što je jezičko povezivanje fantastično sredstvo za širenje društvenih kontakata, još uvek postoje izazovi sa kojima se suočavaju stariji odrasli kada žele da nauče novi jezik. Prema jednoj studiji iz 2019, stariji pojedinci su primorani da koriste udžbenike koji ne uzimaju u obzir njihove potrebe, u kojima se koriste primeri i aktivnosti koje su previše detinjaste ili neprikladne za njih.
„Bilo bi divno kada bi ljudi bili otvoreniji za ideju učenja novog jezika u starijem dobu. To može doneti mnogo bogatstva u njihove živote“, kaže Ortega. „Ako ništa drugo, nemojte probati samo jedan jezik, probajte bar dva, da biste videli koji vam bolje ide, jer se svaki jezik oseća drugačije”.
Izvor: Magazin Politika