OKSFORD PONOVO NA TRONU: NAJBOLJI SVETSKI I EVROPSKI UNIVERZITETI ZA 2025. GODINU

Univerzitet u Oksfordu zadržao je prvo mesto na najnovijoj rang listi Times Higher Education (THE) za 2025. godinu, po deveti put zaredom, što je novi rekord. Na drugoj poziciji našao se Massachusetts Institute of Technology (MIT), dok Harvard i Prinston, koji je skočio sa šestog na četvrto mesto, predvode prestižne institucije.

Univerzitet u Kembridžu zadržao je svoju poziciju na petom mestu, dok je Stenford doživeo pad sa drugog na šesto mesto. Kao i prethodnih godina, najviše rangirani univerziteti dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, dominirajući top 10 listom sa sedam univerziteta iz SAD i tri iz Velike Britanije, uključujući vodeći Oksford.

Rang lista obuhvata više od 2.000 univerziteta

Najnovija THE lista rangirala je preko 2.000 univerziteta iz 115 zemalja i regiona, oslanjajući se na 18 indikatora performansi raspoređenih u pet ključnih kategorija: nastava, istraživačko okruženje, kvalitet istraživanja, međunarodni ugled i saradnja sa industrijom.

Foto: StockCake.com

Azijski univerziteti u usponu, evropski u padu

Azijski univerziteti već drugu godinu zaredom beleže najveće prisustvo na listi, dok su evropske institucije zabeležile blagi pad. Kina, Japan i Južna Koreja prednjače u ovom usponu.

Konkurencija postaje sve jača kako univerziteti iz Azije napreduju neverovatnom brzinom,” naglašava Fil Bejti, globalni direktor THE-a.

Foto: StockCake.com

U međuvremenu, univerziteti iz Francuske, Holandije i Švajcarske beleže padove na listi. Tehnološki univerzitet u Delftu pao je na 56. mesto, dok su osam od 12 holandskih univerziteta zabeležili padove. U Francuskoj, 19 od 50 univerziteta je zabeležilo pad u rangu, dok je deset postiglo najniži rang ikada.

Napredak nemačkih i nordijskih univerziteta

Uprkos opštem trendu pada, neki evropski univerziteti uspeli su da se istaknu. Tehnički univerzitet u Minhenu postigao je istorijski uspeh zauzevši 26. mesto na globalnoj listi, što je najviši rang ikada za nemački univerzitet.

Među nordijskim zemljama, Švedska, Danska i Finska beleže konstantan napredak. Karolinska institut iz Švedske popeo se na 49. mesto, dok je Univerzitet u Kopenhagenu prvi put ušao u top 100, zauzevši 97. mesto.

Foto: StockCake.com

Tri najbolje rangirana univerziteta u Evropi

Velika Britanija prednjači sa tri najbolje rangirana univerziteta u Evropi: Oksford, Kembridž i Imperial College London. ETH Cirih zauzeo je četvrto mesto u Evropi i 11. globalno, dok se University College London (UCL) našao na 22. mestu u svetu.

Nemački univerziteti Tehnički univerzitet u Minhenu i LMU Minhen su među top 10 u Evropi, zauzevši 26. i 38. mesto na globalnoj listi. PSL Research University iz Francuske i KU Leuven iz Belgije, takođe su ušli u top 50 univerziteta sveta.

Kako se univerziteti rangiraju

Rang lista Times Higher Education se zasniva na 18 indikatora uspešnosti, podeljenih u pet ključnih kategorija:

  • Nastava (30%) – Ocenjuje kvalitet nastave i akademsko okruženje.
  • Istraživačko okruženje (30%) – Procenjuje reputaciju i obim istraživanja.
  • Kvalitet istraživanja (30%) – Merenje uticaja istraživačkih radova kroz citiranost.
  • Međunarodni ugled (7,5%) – Procenjuje međunarodnu orijentaciju univerziteta.
  • Industrijski prihodi (2,5%) – Merenje uspeha u privlačenju finansiranja iz industrije.
Foto: StockCake.com

Ovi kriterijumi omogućavaju sveobuhvatnu procenu univerziteta, pružajući uvid u njihove obrazovne i istraživačke kapacitete, kao i globalnu prepoznatljivost.

 

 

Magazin Politika

Related articles

ZEMLjA OD SUVOG ZLATA Hektar skuplji od kuće, svaka njiva ima bunar i svoje brojilo

U opštini Žitorađa na inicijativu meštana sela Samarinovac, 2015. godine u saradnji sa lokalnom samoupravom pokrenut je projekat elektrifikacije polja. Elektrifikovano je 600 hektara. Danas, hektar vredi kao negde kuća – 30.000 evra. Zato meštani kažu da danas žive u Sanmarinovcu. Markovići baštine tradiciju povrtarstva tri decenije. Svake godine proizvedu 15 vagona povrća, uglavnom paradajza […]

IZDVAJA SE VELIKI NOVAC Za male VINARIJE i proizvođače RAKIJE od 200.000 do 3,5 miliona dinara (foto)

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs radi sufinansiranja investicija kako bi gazdinstva preradom postigla veću vrednost proizvoda. Za tu namenu opredeljeno je 95 miliona dinara. Pokrajina će sufinansirati kupovinu nove opreme za proizvodnju i preradu mesa i mleka, proizvodnju vina i rakije, preradu voća, povrća, uključujući pečurke, uljanih kultura, začinskog, lekovitog […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *