Za mnoge ljubitelje književnosti, knjige nisu samo zabava, već duboka strast i unutrašnja potreba. Iako svakodnevno istražuju nova dela, ponekad se vraćaju starim prijateljima – knjigama koje su ih već jednom osvojile i čiji su svetovi postali deo njihovog bića.
Knjige kojima se vraćamo
Postoji gotovo nepisana klasifikacija knjiga kojima se čitaoci stalno vraćaju. Na toj ličnoj bestseler listi često se nalaze romani koji su, iako pročitani davno, ostavili dubok trag. Među njima se često nalaze remek-dela poput Bulgakovljevog “Majstora i Margarite”, dela koje je zauvek promenilo način na koji čitalac posmatra svet magije i stvarnosti.
Zatim, tu su “Veliki Mon” Furnijea i “Uska vrata” Andre Žida, dela koja odišu filozofskim razmišljanjima o ljubavi, veri i životu. Borhesove “Maštarije” i Kortasarova “Školica” takođe spadaju u kategoriju onih knjiga koje se čitaju s posebnom pažnjom, uvek otkrivajući nešto novo prilikom svakog ponovnog čitanja.
Letnje klasike za ponovno čitanje
Postoje i klasičnija dela, koja se s posebnim uživanjem ponovo čitaju tokom letnjih meseci, kada vreme postaje sporije i mirnije. Štajnbekov “Zima našeg nezadovoljstva”, Tolstojeva “Ana Karenjina”, kao i bezvremenski romani Džejn Ostin, poput “Gordosti i predrasuda” ili “Razuma i osećajnosti”, često se nalaze na ovoj listi.
Kafka sa svojim začudnim pričama, poput “Seoskog lekara” ili “Umetnika u gladovanju”, nastavlja da fascinira čitaoce širom sveta. A tu su i dela poput Rilkeovih “Zapisa Maltea Lauridsa Brigea” ili “Sentimentalnog vaspitanja” Flobera, koja nas podsećaju na suštinu ljudskog postojanja.
Knjige koje nas nikada ne napuštaju
U posebnoj kategoriji knjiga nalaze se dela koja su nas opčinila na prvi pogled i čija magija nikada nije prestala da deluje. Tu su klasici naučne fantastike poput “Solarisa” Stanislava Lema i “Čoveka u visokom dvorcu” Filipa K. Dika, ali i remek-dela poput “Freni i Zui” Selindžera ili “Beli hotel” D.M. Tomasa.
Bestseleri koji odolevaju vremenu, poput “Velikog Getsbija” Francisa Skota Ficdžeralda i “Izgubljen u Americi” Singera, takođe se svrstavaju među one koje često ponovo uzimamo u ruke, obnavljajući veze sa prošlim emocijama.
Zašto im se vraćamo?
Jednostavno – priča postaje deo nas već nakon prvog čitanja. Ponovnim čitanjem pokušavamo da oživimo one iste emocije, da ponovo doživimo smeh, suze ili trenutke dubokog razmišljanja. S povratkom voljenim knjigama, otkrivamo nove slojeve, detalje i značenja koja su nam možda promakla tokom prvog čitanja.
Nostalgija nas vodi ka pokušaju da obnovimo magiju prvog susreta, da još jednom proživimo iskustvo koje nas je nekada u potpunosti obuzelo. Kao što su uspomene deo naših života, tako i voljene knjige postaju deo naše prošlosti, sadašnjosti, a često i budućnosti.

Knjige kao resetovanje duše
Ponovno čitanje knjiga je kao resetovanje uma i duše. Kao što se vraćamo omiljenim pesmama, tako se vraćamo i knjigama koje su nas jednom dotakle. One nas podsećaju na našu osetljivost, emocije i vrednosti koje smo možda zaboravili usled svakodnevnih životnih problema.
Čitanje starih favorita pomaže nam da se setimo ko smo bili, šta nas je pokretalo i kako su nas te priče oblikovale.