Velika infrastruktura menja geografiju putovanja: Beograd i crnogorsko primorje sve bliži zahvaljujući Koridoru 11
Putovanje ka Jadranskom moru uskoro će postati brže, bezbednije i udobnije – umesto dosadašnjih osam do devet sati vožnje, građani Srbije će do mora stizati za manje od četiri sata. Ova ambiciozna transformacija saobraćajne povezanosti postaje stvarnost zahvaljujući završetku srpske deonice Koridora 11, strateškog auto-puta koji povezuje Beograd sa crnogorskom granicom.
Auto-put kroz srce zapadne Srbije
Prema planovima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, radovi na deonici od Požege do granice kod Boljara biće okončani u naredne tri godine. Ova trasa duga je 106,3 kilometra, a vodi kroz dolinu Moravice, između padina Javora i Golije, prelazi Peštersku visoravan i završava se na tromeđi Srbije i Crne Gore.
U pitanju je jedna od najtežih trasa za gradnju u regionu, jer podrazumeva 72 mosta ukupne dužine 35 kilometara i 10 tunela dugih skoro 17 kilometara. Inženjerski gledano, to je podvig u planinskom terenu, ali i infrastrukturni iskorak za čitav region.
„Kada završimo ovaj projekat, više neće biti potrebe da se leti vozimo satima kroz krivine i gužve. Imaćemo direktan, brz i komforan izlaz na more,“ poručuju iz Ministarstva.
Crna Gora ne ostaje po strani
I Crna Gora ubrzava radove na svojoj strani granice. Trenutno se priprema gradnja deonice Mateševo–Andrijevica, duge 21 kilometar, što predstavlja nastavak već izgrađenog puta od Bara. Radovi se očekuju da počnu do kraja godine, čime će Crna Gora zaokružiti svoju trasu od primorja do granice sa Srbijom kod Boljara.
Kada se obe strane spoje, putovanje između Beograda i Podgorice trajaće manje od četiri sata, što predstavlja revoluciju u saobraćaju između dve zemlje.
„Ovo je strateški projekat za povezivanje Zapadnog Balkana i unapređenje turizma, privrede i mobilnosti građana,“ ocenjuju stručnjaci za infrastrukturu.
Šta ovo znači za građane
Pored očiglednog skraćenja vremena putovanja, novi auto-put smanjiće troškove goriva, povećati bezbednost u saobraćaju i omogućiti ravnomerniji razvoj regiona kroz koji prolazi trasa. To su mahom planinski i demografski oslabljeni krajevi, koji dobijaju novu šansu za opstanak i razvoj.
Takođe, turizam će doživeti procvat – ne samo na primorju, već i u unutrašnjosti, gde priroda i kulturna baština čekaju na novu generaciju putnika.
Na putu ka budućnosti
Auto-put Beograd–Južni Jadran deo je šire vizije povezivanja Balkana i pretvaranja regiona u modernu i funkcionalnu mrežu saobraćajnica, koja podržava sve veće potrebe savremenog načina života.
Kako se gradilišta šire, a tuneli i mostovi niču u srcu Srbije, jedno je sigurno – more nikada nije bilo bliže.



