REDAK FENOMEN NA NEBU NAD NAŠOM ZEMLJOM: Beli mišar snimljen drugi put u Srbiji ikada

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Mišar (lat. Buteo Buteo), najčešća je ptica grabljivica u Srbiji, ali mišar bele boje izuzetno je redak fenomen i do sada je bio samo jedanput zabeležen u Srbiji, u okolini Šida prošle godine. U okolini Leskovca meštani sela Igrište nekoliko godina ga primećuju, ali je tek pre nekoliko dana ovekovečen foto-aparatom.

To je učinio ornitolog amater Stefan Zdravković, sa višegodišnjim iskustvom i nekoliko zanimljivih nalaza, među kojima je albino gavran.

„Pre dva meseca sam se čuo sa prijateljem koji je u selu video belog gavrana. On to pričao rođaku u susednom selu i ovaj mu kaže da kod njih ima beli orao. I posle dva meseca sam otišao u to selo i stvarno beli mišar, nije orao, ali jeste beli mišar“, kaže Zdravković.

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan do 2021. godine u Vojvodini, pa su Stefanovi snimci značajno svedečenje retkog fenomena kod nas.

Fotografije belog mišara zabeležio je u leskovačkom selu Igrište, u blizini Vučja, a interesantno je da je mišar vazdušnom linijom udaljen svega nekoliko kilometara od mesta gde je zabeležen albino gavran.

Zdravković nije siguran da je beli mišar albino, ali sigurno ima leucizam – poremećaj obojenosti perja koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu.

„Nisam siguran da je albino mutacija, ne može da se vidi da li mu melanin nedostaje u oku i kandžama, ali je leucizam sigurno“, kaže mladi ornitolog.

Leucizam životinjama smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi, međutim, kako svedoče meštani Igrišta, belog mišara susreću već par godina, pa to ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Inače, mišar je druga najrasprostranjenija grabljivica u Evropi, ali prva po brojnosti u Srbiji. Iz reda je jastrebovki i mogu se videti kako lebde iznad polja ili njive, čekajući da se pojavi plen.

Hrani se uglavnom malim sisarima, ali neretko lovi i gmizavce, vodozemce, insekte, mlade ptice, voluharice, zmije, kišne gliste, a ponekad se hrani i lešinama.

Izvor: Južne vesti

 

Related articles

Eko-turizam u Srbiji: Spoj prirodne lepote i ekonomskog razvoja ruralnih područja

Ruralni turizam u Srbiji, sa fokusom na eko-turizam, ima ogroman potencijal za očuvanje prirodne i kulturne baštine, kao i za razvoj ruralnih zajednica. Primena održivih turističkih praksi ne samo da privlači posetioce već doprinosi ekonomskom osnaživanju lokalnog stanovništva. Mokra Gora na Tari i Specijalni rezervat prirode Uvac izdvajaju se kao značajni primeri uspešnog spoja prirodne […]

KAKO SE ODRŽAVAJU OBJEKTI ZA VANREDNE SITUACIJE U Novom Sadu 158 skloništa

Na teritoriji Republike Srbije danas se nalazi više hiljada skloništa za vanredne situacije, od čega je 1.442 javnih i blokovskih skloništa na teritorijama 48 opština u Srbiji povereno Javnom preduzeću za skloništa. U Novom Sadu JP „Skloništa” održava 158 skloništa. Delatnost tog javnog preduzeća je organizacija izgradnje, održavanja, tehničke kontrole i mirnodopskog korišćenja javnih i blokovskih […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *