REDAK FENOMEN NA NEBU NAD NAŠOM ZEMLJOM: Beli mišar snimljen drugi put u Srbiji ikada

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Mišar (lat. Buteo Buteo), najčešća je ptica grabljivica u Srbiji, ali mišar bele boje izuzetno je redak fenomen i do sada je bio samo jedanput zabeležen u Srbiji, u okolini Šida prošle godine. U okolini Leskovca meštani sela Igrište nekoliko godina ga primećuju, ali je tek pre nekoliko dana ovekovečen foto-aparatom.

To je učinio ornitolog amater Stefan Zdravković, sa višegodišnjim iskustvom i nekoliko zanimljivih nalaza, među kojima je albino gavran.

„Pre dva meseca sam se čuo sa prijateljem koji je u selu video belog gavrana. On to pričao rođaku u susednom selu i ovaj mu kaže da kod njih ima beli orao. I posle dva meseca sam otišao u to selo i stvarno beli mišar, nije orao, ali jeste beli mišar“, kaže Zdravković.

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan do 2021. godine u Vojvodini, pa su Stefanovi snimci značajno svedečenje retkog fenomena kod nas.

Fotografije belog mišara zabeležio je u leskovačkom selu Igrište, u blizini Vučja, a interesantno je da je mišar vazdušnom linijom udaljen svega nekoliko kilometara od mesta gde je zabeležen albino gavran.

Zdravković nije siguran da je beli mišar albino, ali sigurno ima leucizam – poremećaj obojenosti perja koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu.

„Nisam siguran da je albino mutacija, ne može da se vidi da li mu melanin nedostaje u oku i kandžama, ali je leucizam sigurno“, kaže mladi ornitolog.

Leucizam životinjama smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi, međutim, kako svedoče meštani Igrišta, belog mišara susreću već par godina, pa to ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Inače, mišar je druga najrasprostranjenija grabljivica u Evropi, ali prva po brojnosti u Srbiji. Iz reda je jastrebovki i mogu se videti kako lebde iznad polja ili njive, čekajući da se pojavi plen.

Hrani se uglavnom malim sisarima, ali neretko lovi i gmizavce, vodozemce, insekte, mlade ptice, voluharice, zmije, kišne gliste, a ponekad se hrani i lešinama.

Izvor: Južne vesti

 

Related articles

OTPAD KAO RESURS BUDUĆNOSTI: Znate li kako se može pretvoriti u novac?

Kako pretvoriti otpad u novac i proizvod, u korist zaštite životne sredine, pitanje je na kome je zasnovana cirkularna (kružna) ekonomija. Štetnost linearnog modela ekonomije, koji se svodi na odbacivanje resursa, očigledna je i prelazak na cirkularno poslovanje ponudio bi rešenje za efikasnije korišćenje resursa, ali, između ostalog, i tretiranje otpada. Cirkularna eko­no­mi­ja je na­čin […]

Photo Vecteezy

SMANJENJE ŽELUCA KAO REŠENJE ZA GOJAZNOST – Doktor Skrobić O TOME KOJE SVE VRSTE OPERACIJA POSTOJE, o rizicima, ali i prednostima ove intervencije!

Gojaznost je u poslednjih 40 godina sveprisutna u celom, ali posebno u zapadnom svetu, gde u SAD, ovoj kategoriji pripada preko 15 posto populacije, rekao je digestivni hirurg dr Ognjen Skrobić. Dodaje da nažalost, Evropa počinje da ih prati, pa je, kako kaže, i kod nas sve više takvih pacijenata. Body mass iznad 40 ili […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *