Grb, himna, i uniforme su neki od elemenata koje, prema mišljenju ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović, nedostaju školama u Srbiji da bi povratile svoj ugled. Iako mnoge škole već imaju grbove, pa čak i nezvanične himne koje se često čuju na sportskim takmičenjima, uniforme su i dalje retkost.
Povratak đačkih uniformi – Da ili Ne?
Tema oblačenja đaka postaje sve važnije društveno pitanje, pa se postavlja pitanje da li ćemo uskoro videti modernu verziju čuvenih đačkih uniformi.
Tradicionalna đačka uniforma u Srbiji ima dugu istoriju, a prvi put su je nosili učenici liceja u prvoj polovini 19. veka. Učenice su nosile crne satenske haljine sa belim kragnama i teget beretke, dok su učenici nosili crne ili teget kačkete sa rimskim oznakama za razred. Iako je praksa napuštena u mnogim školama i državama u drugoj polovini 20. veka, mnogi se i dalje sećaju plavih kecelja iz vremena bivše Jugoslavije.
Ministarka prosvete, Slavica Đukić Dejanović, u gostovanju na televiziji Tanjug, istakla je da je ugled škola u velikoj meri narušen. Prema njenim rečima, škole bi trebalo da imaju svoje himne, grbove i uniforme, kako bi deca razvila ljubav prema svojoj školi.
Red i disciplina uz uniforme
Ministarka za brigu o porodici i demografiju, Milica Đurđević Stamenkovski, nedavno je aktuelizovala temu povratka uniformi u škole, posebno na nivou osnovnih škola. Ona smatra da je važno uvesti red i disciplinu, jer to pomaže deci da bolje funkcionišu i odrastaju s pravilima koja poštuju. Đurđević Stamenkovski je predložila da uniforme budu u bojama srpske trobojke, kako bi se poštovanje i pripadnost vratili u osnovne škole.

Ideja vraćanja uniformi nije nova
Mladen Šarčević, bivši ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, takođe se zalagao za uvođenje školskih uniformi, ali je ideja sprovedena parcijalno, u nekoliko škola. Šarčević je naglasio da bi uvođenje uniformi trajalo najmanje dve godine, jer nije bilo dovoljno sredstava i volje u svim školama.
Problemi sa uniformama
Učenici mlađih razreda OŠ “Nikola Tesla” u Vrčinu nosili su uniforme tokom jedne i po školske godine, ali su prerasli uniformu, a roditeljima je bio izdatak da kupuju nove. Direktor škole, Dragoljub Gačić, smatra da bi uniforma bila dobra ideja, ali da bi trebala da se realizuje na državnom nivou, uz obezbeđivanje letnjih i zimskih kompleta.
Predsednik Aktiva direktora osnovnih škola Novog Beograda, Darko Eger, ističe da inicijativa za uniforme nije prošla na Savetu roditelja u većini škola zbog problema kao što su nabavka, finansiranje, i odabir dezena. Iako ideja o uniformama pruža osećaj pripadnosti školi, pitanja finansiranja i praktičnosti ostaju bez odgovora.
Roditelji su imali različite komentare o mogućem uvođenju uniformi. Neki su se pitali ko će platiti uniforme i ko će ih peglati, dok su drugi smatrali da deca treba da nose udobnu odeću, a ne sakoe i kravate. Pitanje bezbednosti i prikladnosti uniformi, kao što su kravate i suknje, takođe je postavljeno.
Etikete su i dalje važne
Pedagozi smatraju da uvođenje uniformi ne bi eliminisalo isticanje socijalnih razlika među decom. Deca danas koriste softverske programe na telefonima koji skeniraju bar-kodove proizvoda, kako bi proverili da li su originalni ili ne. Uniforme ne bi mogle da spreče ovu pojavu, jer deca i dalje procenjuju jedni druge na osnovu mobilnih telefona, patika i drugih detalja.

Dragana Ćupurdija, školski psiholog sa dugogodišnjim iskustvom, slaže se da uniforma može pomoći u identifikaciji sa školom, ali ne i u brisanju socijalnih razlika. Ona smatra da to zavisi od kućnog vaspitanja i sredine u kojoj deca odrastaju.