SRPSKE JAGODE HIT NA EVROPSKOM TRŽIŠTU

Miris prvih zrelih jagoda ovih dana širi se vojvođanskim njivama, a proizvođači posle nekoliko teških sezona konačno imaju razlog za zadovoljstvo. Berba jagoda na otvorenom uveliko traje, a voćari kažu da su kvalitet, ukus i boja ovogodišnjeg roda među najboljima u poslednjih nekoliko godina. Uprkos povremenim padavinama koje otežavaju posao beračima, raspoloženje među proizvođačima znatno je bolje nego ranije.

Prethodne tri godine bile su izuzetno izazovne za uzgajivače ovog voća. Klimatske promene, kasni mrazevi, sušni periodi i rast troškova proizvodnje doveli su mnoge voćare na ivicu isplativosti. Zbog toga ovogodišnji početak sezone mnogi vide kao dugo očekivani preokret koji bi mogao da stabilizuje proizvodnju i vrati optimizam među poljoprivrednike.

Posebno zadovoljstvo izazivaju trenutne otkupne cene. Kilogram jagoda na veliko trenutno se prodaje za oko 250 dinara, dok pojedini proizvođači koji robu direktno plasiraju na pijace ostvaruju i znatno veću zaradu. U poređenju sa prethodnim sezonama, kada su troškovi često bili veći od prihoda, ovogodišnje tržište za sada izgleda mnogo povoljnije za domaće voćare.

Poljoprivrednici ističu da je kvalitet roda ove godine izuzetno visok. Jagode su krupne, intenzivne boje i izraženog mirisa, što je posebno važno za izvozna tržišta. Upravo zbog toga raste interesovanje kupaca iz inostranstva, a među zemljama koje tradicionalno pokazuju veliko interesovanje za srpske jagode izdvaja se Poljska.

Poljsko tržište traži sve više srpskog voća

Srpske jagode poslednjih godina postaju sve traženije na evropskom tržištu, a proizvođači iz Vojvodine kažu da interesovanje kupaca iz Poljske ove sezone posebno raste. Domaći voćari navode da poljski otkupljivači pažljivo prate kvalitet i količine roda u Srbiji, jer domaće jagode važe za voće odličnog ukusa i visokog kvaliteta.

Proizvođač Mirko Čavić iz Bačke Palanke kaže da je početak berbe doneo dugo očekivano olakšanje za mnoge uzgajivače. Kako navodi, cena na veliko trenutno je veoma dobra i daje proizvođačima osećaj da se trud i ulaganja konačno isplate. Prema njegovim procenama, prinos bi mogao dostići oko 20 tona po hektaru, što se smatra solidnim prosekom za ovu vrstu proizvodnje.

Voćari ipak očekuju da će cena postepeno padati kako sve veće količine budu pristizale na tržište. To je uobičajen scenario tokom svake sezone, ali proizvođači veruju da će potražnja ostati dovoljno jaka da obezbedi isplativu proizvodnju. Posebno se nadaju da će izvoz održati stabilnost cena tokom najintenzivnijeg dela berbe.

Pojedini proizvođači iz Srbije već imaju uspostavljene kanale prodaje prema evropskim tržištima, a Poljska se pokazala kao važan partner kada je reč o otkupu voća namenjenog daljoj preradi i distribuciji. Zbog toga mnogi voćari pažljivo prate stanje na tržištu i pokušavaju da zadrže visok kvalitet kako bi ostali konkurentni.

Direktna prodaja donosi veću zaradu proizvođačima

Za razliku od proizvođača koji robu prodaju nakupcima, pojedini voćari odlučili su da jagode direktno plasiraju na pijace, čime ostvaruju veću zaradu po kilogramu. Među njima je i proizvođač Igor Gulić iz Rakovca, koji svoje jagode svakodnevno doprema na pijace u Novom Sadu bez posrednika.

Takav način prodaje zahteva više organizacije i dodatni angažman, ali proizvođači tvrde da im omogućava veću kontrolu nad cenom i kvalitetom robe. Gulić navodi da su prvomajski mrazevi smanjili prinose u pojedinim delovima Srema za oko 30 procenata, ali da se deo gubitaka sada nadoknađuje višim cenama na tržištu.

Na pojedinim pijacama kilogram jagoda trenutno se prodaje po ceni između 300 i 400 dinara, što je znatno više od veleprodajne vrednosti. Istovremeno, proizvođači iz okoline Šapca koji robu izvoze za Poljsku ostvaruju cenu od oko 280 do 320 dinara po kilogramu. Takve cifre pokazuju koliko tržište trenutno vrednuje kvalitet domaćeg voća.

Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede ističu da direktna prodaja postaje sve važnija strategija za male proizvođače. Kupci danas sve više traže sveže i lokalno voće poznatog porekla, dok proizvođači pokušavaju da izbegnu posrednike kako bi sačuvali veću zaradu u vremenu rastućih troškova proizvodnje.

Berba jagoda postaje sve skuplji posao

Iako su cene jagoda ove godine povoljne za proizvođače, troškovi berbe ostaju jedan od najvećih izazova u voćarstvu. Sat rada berača trenutno košta oko 500 dinara, a uzgajivači upozoravaju da je berba jagodičastog voća među najzahtevnijim sezonskim poslovima u poljoprivredi.

Za razliku od jabuka ili drugog krupnog voća koje može brzo da se obere, jagode zahtevaju mnogo više vremena i pažnje. Potrebno je pažljivo brati svaki plod kako ne bi došlo do oštećenja, što dodatno usporava posao. Proizvođači navode da je za količinu jagoda koja se obere za pola sata dovoljno svega nekoliko minuta kada je reč o jabukama.

Još zahtevnija situacija je kod malina, gde je proces berbe sporiji i fizički teži. Upravo zbog toga proizvođači jagodičastog voća moraju izdvajati znatno više novca za sezonsku radnu snagu nego voćari koji proizvode krupnije vrste voća. To direktno utiče na ukupnu isplativost proizvodnje i mogućnost proširenja zasada.

Mnogi proizvođači širom Srbije poslednjih godina suočavaju se sa nedostatkom sezonskih radnika, zbog čega pojedini smanjuju proizvodnju ili potpuno odustaju od uzgoja jagoda. Ipak, neki voćari, poput Igora Gulića, uspevaju da zadrže stalne sezonske radnike iz lokalnih sredina i tako izbegnu problem manjka radne snage. U vremenu kada domaća poljoprivreda prolazi kroz velike promene, upravo stabilna radna snaga postaje jednako važna kao kvalitet zemljišta ili vremenske prilike.

Dnevnik

Related articles

RODITELJI MOGU ONLAJN DA ZAKAŽU UPIS PRVAKA

Roditelji budućih đaka prvaka imaju mogućnost da bez odlaska u školu unapred rezervišu termin za testiranje i upis deteta u prvi razred. Elektronsko zakazivanje dostupno je putem državnog servisa eZakazivanje na Portalu eUprava, čime se nastavlja praksa digitalizacije administrativnih procedura u obrazovanju. Ova opcija poslednjih godina značajno menja način na koji porodice planiraju jedan od […]

VIŠE OD 50 ODSTO STANOVNIKA SRBIJE GREJE SE NA DRVA: TROŠKOVI I OPASNOSTI

Više od polovine stanovništva u Srbiji još uvek se oslanja na drva kao glavni izvor energije za grejanje tokom zime, što ih čini najjeftinijim, ali istovremeno i najproblematičnijim izborom. Profesor Miloš Banjac sa Mašinskog fakulteta ističe da više od 50% domaćinstava koristi ovu vrstu goriva, dok se troškovi grejanja na električnu energiju očekuju da budu […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *