ŠTA NAM BUDUĆNOST DONOSI: KLIMATSKE PROMENE MOGU UTICATI I NA BOJU JEZERA?

Možete li da zamislite da u budućnosti, onom stazom kojom ste šetali i divili se bistro plavom jezeru, naiđete na isto koje je promenilo boju i postalo „braon ili zeleno“? Stručnjaci koji se bave klimatskim promenama, navode da je ovakav „fenomen“ i te kako moguć i to upravo zbog klimatskih promena.

Istraživači procenjuju da je u proseku skoro jedna trećina jezera na Zemlji plave boje, ali ukoliko prosečne letnje temperature budu rasle za nekoliko stepeni, neka kristalno plava jezera mogu dobiti mutno zelenu ili smeđu boju, navodi se u izveštaju tima stručnjaka koji je objavljen u poznatom naučnom časopisu Geophysical Research Letters.

,,Boja jezera zavisi od toga šta je u vodi, ali su takođe važni i brojni faktori poput dubine vode, kao i kako zapravo ljudi koriste jezero i zemljište oko istog. Ukoliko poredimo plava jezera, zelena ili smeđa imaju više algi, sedimenta i organskih materija“, objasnio je Sjao Jang, hidrolog sa Univerzireta Southern Methodist u Dalasu.

Njegov tim je koristio satelitske snimke iz perioda od 2013. do 2020. godine kako bi analizirao više od 85.000 jezera širom planete. S obzirom na to da oluje i godišnja doba mogu privremeno da utiču na promenu boja jezera, istraživači su se fokusirali na najčešću boju tokom ovih sedam godina, i služeći se podacima, napravili interaktivnu onlajn mapu koja se može koristiti za istraživanje boja.

photo: Vecteezy.

,,Tim stručnjaka je tom prilikom otkrio da su jezera na mestima sa prosečnom temperaturom vazduha ispod 19 stepeni Celzijusa verovatno plava u odnosu na ona jezera u mestima gde je temperatura viša. Oni dalje napominju da ako se prosečne temperature povećaju za još tri stepena Celzijusa, skoro 3.800 jezera bi moglo da promeni svoju boju u zelenu ili smeđu. Jedan od razloga je što toplija voda pomaže algama da cvetaju i to menja svojstva vode“, navodi Jang.

Katarina O’Rajli, ekolog sa Univerziteta u Ilinoisu objašnjava da ukoliko pojedina jezera promene boju, da bi stanovništvo koje živi u okolini moglo da izgubi važne resurse, s obzirom na to da mnogi jezero koriste za vodu za piće, rekreaciju, itd.

Srećom, promena boje ne bi nužno značila da će jezera postati manje zdrava za okolinu.

„Ljudi možda ne cene alge u jezeru, ali to je za ribe i te kako sjajno“, dodaje O’Rajli.

Boja jezera može da nagovesti stabilnost ekosistema, a sa promenom nijansi vode, to bi moglo da ukaže na promene uslova za živi svet koji je deo tog jezera. Ova studija svakako može da pomogne naučnicima da prate i procenjuju kako klimatske promene utiču na slatkovodne resurse na Zemlji.

Izvor: Energetski portal

Related articles

RUSKI NAUČNICI U NEVERICI: ZABELEŽENA REKORDNA TEMPERATURA NA ANTARKTIKU

Ruski istraživači su ostali zatečeni nakon što je zabeležena rekordno visoka temperatura na naučnoj stanici Vostok, smeštenoj u srcu Antarktika. Prema saopštenju Istraživačkog instituta za Arktik i Antarktik, u utorak je temperatura dostigla neverovatnih -34,2 stepena Celzijusa, što je najviša temperatura ikada izmerena tokom zimskog perioda na ovom području. Ovaj rezultat predstavlja vrhunac svih merenja […]

ZABRINjAVAJUĆE: Hronična bolest bubrega POPRIMA EPIDEMIJSKE RAZMERE Ukoliko se ne leči može biti smrtonosna

Od hronične bolesti bubrega (HBB) boluje svaka deseta osoba na svetu. Procenjuje se da u Srbiji ima oko 700.000 pacijenata sa ovom hroničnom bolešću. Većina njih nema nikakve simptome u ranoj fazi bolesti i kao rezultat toga dijagnoza se često postavlja kasno, kada su troškovi lečenja znatno veći, a kvalitet života pacijenata znatno lošiji. Predsednik […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *