ŠTA SE ZAISTA DOGODILO TOG DANA KADA JE EVROPA OSTALA U MRAKU

Nova saznanja otkrivaju uzrok kolapsa koji je pogodio Španiju, Portugal i južnu Francusku

Više od dve nedelje nakon što je energetski kolaps pogodio jug Evrope, javnost konačno dobija jasniju sliku o tome šta je zapravo izazvalo masovni nestanak struje 28. aprila 2025. godine. Iako je u danima nakon incidenta vladala neizvesnost, novi tehnički izveštaji i preliminarna analiza stručnjaka iz evropskih energetskih tela otkrivaju pravi uzrok najvećeg prekida napajanja u poslednjoj deceniji.

Iza kolapsa stajao neočekivan niz kvarova solarnih sistema

U prvom trenutku, mnogi su verovali da je u pitanju tehnički kvar na mreži ili eventualno kibernetički napad. Međutim, najnovije analize pokazuju da je uzrok bio sistemski krah solarnih farmi na jugu Španije koje su se masovno isključile iz mreže u roku od nekoliko sekundi.

„Sve ukazuje na to da su solarni sistemi kapaciteta 2,2 gigavata doživeli simultani pad, što je izazvalo trenutni gubitak sinhronizacije u mreži,“ navodi se u ažuriranom izveštaju organizacije ENTSO-E, evropske mreže operatora prenosnih sistema.

Stručnjaci objašnjavaju da ovi sistemi nisu bili adekvatno integrisani u širu elektroenergetsku mrežu i da nisu posedovali sposobnost da reaguju u realnom vremenu na fluktuacije frekvencije. Drugim rečima, bili su priključeni, ali ne i uključeni u balansiranje mreže.

Kritični trenutak nastupio za manje od minut

Rekonstrukcija događaja pokazuje da je u samo 52 sekunde došlo do potpunog kolapsa sinhronizacije:

„U 12:32:00 registrovan je prvi masovni gubitak kapaciteta. Do 12:33:24, mreža između Francuske i Španije potpuno je prestala da funkcioniše. HVDC linije su stale. Sve se desilo prebrzo za reakciju automatskih zaštita,“ stoji u tehničkoj dokumentaciji ENTSO-E.

Posebno zabrinjava to što su zaštitni sistemi koji povezuju Francusku i Španiju detektovali problem, ali su reagovali izolovanjem dve mreže — što je dodatno ubrzalo kolaps u Španiji.

Zeleno, ali nestabilno: upozorenje za budućnost

Ovaj incident otvara ozbiljna pitanja o energetskoj tranziciji Evrope. Španija je u poslednje tri godine udvostručila solarne kapacitete, ali bez proporcionalnog ulaganja u pametne mreže i sisteme za balansiranje frekvencije.

„Ako se obnovljivi izvori priključuju bez koordinacije i kontrole, oni mogu postati faktor destabilizacije umesto stabilnosti,“ upozorio je dr Đordi Peres, stručnjak za elektroenergetske sisteme iz Barselone.

Evropska komisija još uvek nije donela konačne zaključke, ali je najavila da će se pravila o priključenju obnovljivih izvora na mrežu hitno revidirati.

Španska vlada nije odmah priznala uzrok. Analitičari tvrde da se pokušalo izbeći panika i da je došlo do internog spora između mrežnog operatera Red Eléctrica i proizvođača solarne energije o tome ko je kriv za krah. Zvanično saopštenje stiglo je tek nedavno, kada je potvrđeno da su “određeni tipovi solarnih invertera bili nekompatibilni sa frekvencijskim promenama”.

Je li ovakav scenario mogao da se spreči?

Tehnički gledano — da. Sistem kontrole i nadzora solarnih kapaciteta u većini evropskih zemalja još uvek nije dovoljno razvijen. Postoje sistemi koji automatski detektuju preopterećenja i redistribuiraju kapacitete, ali u Španiji ti mehanizmi nisu bili implementirani u punom obimu.

„Ovo nije bio pojedinačni tehnički kvar, već kolektivni propust celog sistema — od politike do inženjeringa,“ navodi se u nezavisnoj analizi Univerziteta u Sevilji.

Posledice se još osećaju

Iako je struja vraćena u roku od nekoliko sati, posledice kolapsa još uvek se osećaju. Brojni sektori — od industrije do zdravstva — pretrpeli su gubitke, a neki manji gradovi morali su danima da rade u režimu ograničene potrošnje.

Vreme će pokazati da li je ovo bio samo upozoravajući incident ili uvod u dublju krizu ako energetski sistemi ne budu modernizovani u skladu sa tranzicijom na obnovljive izvore.

„Možemo graditi zelenu Evropu, ali bez stabilne mreže – ona neće sijati,“ zaključuje stručni komentar nemačkog instituta za energetsku sigurnost.

Kurir

Related articles

Da sad važi Dušanov zakonik, gotovo je sigurno da ne bi bilo kriminala: Kako jе DUŠAN SILNI kažnjavao PRESTUPNIKE

Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić,(1308-1355) prozvan Dušan Silni bio je prvi srpski car i najmoćniji vladar srednjeg veka. Za vreme njegove vladavine Srbija je obuhvatala granice čak osam današnjih država. Svoju vladavinu car Dušan je učvrstio i zakonikom koji je donet na saboru Vlastele i crkvenih velikodostojnika na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju. Nakon dopunjavanja sadržao je 201. član, […]

ZDRAV NA GLAS, OPASAN U PRETERIVANJU: KO TREBA DA IZBEGAVA ĐUMBIR

U kuhinjama širom Srbije i sveta đumbir je već odavno stekao status gotovo čudesne biljke. Dodaje se čajevima, supama, kolačima i napicima za jačanje imuniteta, preporučuje se kod prehlade, mučnine i bolova. Međutim, iza te reputacije prirodnog saveznika zdravlja krije se i druga strana priče – za određene ljude đumbir može predstavljati ozbiljan rizik. Stručnjaci […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *