STIGLE DOMAĆE JAGODE SA OTVORENIH POLjA Manje ih ima zbog klime, ali BIĆE NEŠTO I ZA IZVOZ

Poslednjih nekoliko meseci jagode koje smo kupovali na pijacama i u makretima uglavnom su na naše tržište stizale iz uvoza, ali prema najavama domaćih proizvođača, na tezgama se sada već pojavljuju i domaće jagode sazrele na otvorenim poljima.

Foto: Dnevnik.rs/S. Šušnjević

– Ne postoje podaci koliko zauzima proizvodnja u plastenicima a koliko na njivama. Procenjuje se da se jagode gaje na 8.000 do 10.000 hektara. Trenutno zahlađenje i kiša ne gode ni jagodama ni voćarima, jer ćudi klime mogu da umanje zaradu i kvalitet jagoda.

Ove sezone jagode su stigle desetak dana ranije, zbog suve i tople klime. Ali proizvođači ističu da je kvalitet voća znatno bolji nego prošle godine zato što je tokom februara bilo toplo vreme i što za vreme cvetanja nije bilo kiše. Međutim naglo zahlađenje koje je potom usledilo a ponegde i mraz umanjiće prinose, i jagoda ćemo imati manje nego prošle godine.

8.000 do 10.000 hektara imamo pod jagodama 
Foto: Dnevnik.rs/S. Šušnjević

Kako je direktor Voćarske zadruge “Bačka jagoda”, Vlada Šomoši rekao za Dnevnik, cena jagoda na veliko ista je kao i lane.

– Sezona jagoda na otvorenom prostoru krenula je ove sedmice, a u punom jeku je berba jagoda u plastenicima. U početku jagode iz plastenika na veliko prodavale su za 400 dinara kilogram, ali kako sezona odmiče cena je niža, i sada se kreće od 250 do 300. Očekujemo da koštanje voća i dalje bude iznad dva evra na veliko jer sa tom cenom se pokrivaju troškovi proizvodnje. Na tržištu se trenutno oseća manjak jagoda i veća potražnja. Zato se nadamo da će se ta cena zadrži i u narednom periodu. Jedino loše vreme može da pokvari potražnju i obori cenu jer se jagode više kupuju kada je sunčano i toplo vreme- kaže Šomoši.

 


Jagode sve teže gajiti

Dugogodišnji proizvođač jagoda iz Bačke Palanke Mirko Čavić ukazao je na to da je jagode iz godine u godinu sve teže gajiti zbog loših klimatskih uslova , bez obzira na to, da li se rade u plastenicima ili na otvorenom prostoru.

– Ove godine zabeležena je velika razlika u dnevnim temperaturama, u februaru je bilo izuzetno toplo i jagode su pre procvetale nego uobičajeno, a onda je usledio nagli pad temperature, što je loše uticalo na voće, veličinu i slast . Pre nekoliko dana na području Bačke Palanke bilo je mraza i oštetilo plodove. Lane je iz dana u dan 23 dana padala kiša, što se opet odrazilo na prinose i kvalitet voća. Mnogi proizvođači umanjuju parcele pod jagodama , ili ih premeštaju u zatvoreni prostor , premda ni u plastenicima proizvodnja nije sugurna, jer visoke dnevne temperature još više ugreju plastenike- rekao je Mirko Čavić.

Foto: Freepik.com

 

Voćarska zadruga u Baču  ima 200 hektara pod jagodama od kojih se oko 40 hektara nalaze u plastenicima a 160 hektara na njivama. Lane su voćari u Baču prodali na inotržište oko 200 tona jagoda, a ove sezone Šomoši kaže da će biti zadovoljni ako izvezu 150 tona zbog neujednačene klime.

Foto: Freepik.com

– Naši kupci su Ruska Federacija, Poljska i Austrija u EU. Krenuli smo sa otkupom i očekujemo da prvi transport sa jagodama ode u subotu – kazao je Šomoši.

Related articles

VELIKA BRITANIJA RAZVIJA KVANTNI INTERNET KOJI JE NEMOGUĆE HAKOVATI

Univerzitet Heriot-Vat predvodi inovativni istraživački projekat uz značajnu podršku britanske vlade Velika Britanija je poverila Univerzitetu Heriot-Vat vođenje ambicioznog projekta koji ima za cilj kreiranje kvantnog interneta budućnosti. Ova tehnologija, zasnovana na kvantnim principima, obećava ultra-sigurne komunikacione mreže koje će biti otporne na bilo kakve pokušaje hakovanja. Projekat je deo šire inicijative koja uključuje pet […]

NAJDUŽI OSTAVINSKI POSTUPAK U SRBIJI: 41 GODINU U SEFU “555” ČEKA 11 DŽAKOVA DRAGOCENOSTI

Najduži ostavinski postupak u istoriji Srbije, koji traje neverovatnih 41 godinu, približava se kraju. Reč je o ostavštini nekadašnjeg predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, čija se sudbina sada nalazi u rukama Vrhovnog suda. Ovaj slučaj, poznat po famoznom sefu “555”, krije 11 džakova dragocenosti koje su zapečaćene i gotovo zaboravljene od trenutka kada su otkrivene. […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *