Sutra je Vidovdan: praznik koji srpsku tradiciju drži u životu

Srbi sutra slave Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika za srpski narod, bogat istorijom i prepun običaja. Ovaj dan nosi duboko ukorenjena značenja i simboliku koja prožima sve aspekte srpske kulture i identiteta.


Vidovdan se pamti zbog kosovskog boja koji se odigrao 28. juna 1389. godine. Ovaj događaj, kao jedan od najvažnijih trenutaka u evropskoj srednjovekovnoj istoriji, prepliće se sa narodnim običajima i verovanjima. Kosovski mit, kao najrazgovetniji znak srpske narodne svesti, utkan je u paganski kult proslave staroslovenskog boga Vida. Srpska pravoslavna crkva prigrlila je ovaj kult, prenoseći njegove običaje kroz vekove.

Vidovdan se smatra i praznikom za oči, jer je Vid smatran vrhovnim božanstvom, “Bogom nad bogovima”. Verovalo se da je Vid svevideće božanstvo, te da ovaj dan otvara oči i omogućava vidovitost.

Samo ime svetitelja, Vid, odredilo je i prirodu rituala. Bilo je veoma važno šta će se toga dana videti. Ono što bi čovek video na Vidovdan, u tome bi kasnije imao uspeha. Takođe, devojke su posebno verovale u proročanstva ovog dana, nadajući se da će videti svog budućeg izabranika.

Foto: Wikipedia.org

U Bosanskoj krajini devojke su brale crveno cveće vid i modru vidu, stavljajući ga pod jastuk pre spavanja uz izgovaranje molitve:

“O moj Vide, viđeni, o moj dragi suđeni, ako misliš jesenas (da me prosiš), dođi večeras, u prvi sanak na sastanak.”

U okolini Vlasenice, devojke su brale vidovu travu i pripremale razne predmete. Nalivale su vodu u lonac bez pogadjanja, uzimale malo hleba i soli, detelinu sa četiri lista i tkanicu, prebacujući je preko lonca. Pre spavanja govorile su molitvu tražeći da vide svog suđenog.

Vidovdan je bio važan i za narodnu medicinu. Uoči praznika ili na sam praznik, brala se trava zvana vidovčica. Stavljali su je u vodu i njome se umivali da bi tokom godine izbegli bolesti očiju. U nekim krajevima, vidovčicu su čuvali i koristili kad bi oči obolele.


Vidovdan je više od istorijskog datuma; on je simbol srpske kulture, tradicije i duhovnosti. Dok se sećamo herojstva iz prošlosti, kroz običaje i verovanja, održavamo vezu sa našim korenima i identitetom.

 

 

Dnevnik

Related articles

Prvi čovek grada Kraljeva svake nedelje posvećuje vreme svojim sugrađanima

Gradonačelnik Kraljeva dr Predrag Terzić u svom kabinetu najmanje jednom nedeljno, sedmu godinu mandata, organizuje direktan razgovor sa sugrađanima u cilju pružanja pomoći i adekvatne podrške u rešavanju problema. U saradnji sa nadležnim javnim preduzećima i ustanovama ili odeljenjima i službama Gradske uprave grada Kraljeva, u zavisnosti od toga da li je reč o nerešenim […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *