Na kraju drugog kvartala 2024. godine, svet se suočava sa rekordnim nivoom duga, koji je dostigao neverovatnih 312 biliona dolara. Ovaj dramatičan porast zaduživanja, prema podacima Instituta za međunarodne finansije, pretežno dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dve najveće svetske ekonomije.
Rast duga predvode SAD i Kina
Osim pomenutih zemalja, značajno povećanje duga zabeležile su i Indija, Rusija i Švedska, dok su mnoge evropske zemlje i Japan uspele da smanje svoje zaduženje. Uprkos tome, globalni dug je u prvoj polovini godine povećan za dodatnih 2,1 bilion dolara, a analitičari upozoravaju da bi situacija mogla postati još teža ukoliko dođe do smanjenja kamatnih stopa.

Jedan od ključnih faktora koji doprinosi rastu globalnog duga je proces energetske tranzicije, odnosno prelazak na obnovljive izvore energije. Ove promene, iako nužne za budućnost, nose sa sobom značajne finansijske troškove koji doprinose povećanju dugova mnogih zemalja.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), odnos globalnog duga prema BDP-u, koji pokazuje koliko je zemlja sposobna da otplati svoje dugove u odnosu na ono što proizvodi, stabilizovao se na nivou između 327 i 328 odsto.

Iako se trenutni podaci čine alarmantnim, stručnjaci veruju da dalji rast zaduživanja zavisi od budućih ekonomskih politika, kamatnih stopa, ali i nastavka globalnih energetskih promena. S obzirom na ove izazove, svet će morati da pronađe balans između rasta i održivog finansijskog upravljanja.