SVETI STEFAN I JELENA ŠTILJANOVIĆ: ČUDOTVORNE MOŠTI U MANASTIRU ŠIŠATOVAC

Sveti knez Stefan Štiljanović, rođen u plemenu Paštrovića na jugu Huma, odrastao je u pravoslavnoj porodici i od malena pokazivao duboku bogoljubivost i čovekoljubivost. Njegov put od mladosti do slave, kao srpskog despota u Sremu, bio je ispunjen borbom za narod i veru.

Krajem 15. i početkom 16. veka, Stefan je postao despot srpski, sa sedištem u Moroviću u Sremu. Njegova borba protiv turske okupacije i nasilja bila je hrabra i odlučna. Istakao se ne samo kao vojskovođa već i kao pravedni vođa, čineći brojna dobra svom narodu. Otvarao je žitnice, delio hranu i oproštaj dugova, čime je stekao poštovanje i ljubav među ljudima, i za života bio smatran svetiteljem.

Junaštvo i posvećenost narodu

Stefan Štiljanović nije se borio samo oružjem. Videći glad i nevolju, otvarao je svoje žitnice i pomagao narodu u najtežim trenucima. Njegova supruga Jelena bila mu je verna saputnica u ovom podvigu. Stefan i Jelena su zajedno vladali posedima, a kada su Turci opkolili Budim i pretili Beču, knez je zamolio kralja Ugarske za sigurnije utočište, koje je našao u Šiklošu.

Njegova smrt nije zaustavila njegovu legendu. Umro je negde nakon 1540. godine, i bio je sahranjen na brdu Buntiru, ali tu priča ne staje. Čudo se dogodilo kada su turski vojnici videli nebesku svetlost nad njegovim grobom. Kopajući, otkrili su njegovo telo, očuvano i ispunjeno mirisom svetosti.

Foto: svetigora.com/printscreen

Srpski monasi su, uz pomoć turskog zapovednika Amira, uspeli da prenesu mošti svetog kneza u manastir Presvete Bogorodice u Šišatovcu, gde je Stefan neko vreme živeo. Supruga Jelena, čuvši za ovo, došla je iz Nemačke, poklonila se moštima, i zamonašila se pod imenom Jelisaveta. Njen sveti život završio se u molitvi, a i ona je sahranjena u Šišatovcu.

Hodočašća i čuda

Manastir Šišatovac postao je mesto gde su se mnogi Srbi dolazili pokloniti svetim moštima. Među njima je bio i patrijarh srpski Pajsije, zajedno sa mitropolitom beogradsko-sremskim Avesalomom. Patrijarh Pajsije je tada napisao kratko žitije Svetog Stefana, a monah Petronije iz manastira Hopova sastavio mu je službu na molbu jeromonaha Jefrema Šišatovčanina.

Za vreme Drugog svetskog rata, zbog ustaških napada, mošti Svetog Stefana su prenete iz Šišatovca u Beograd, gde su od 1942. godine pohranjene u Sabornoj crkvi. I dan-danas, vernici dolaze da se pomole pred moštima ovog svetitelja, čije ime i delo vekovima inspirišu Srbe.

 

 

 

Dnevnik

Related articles

SVE TAJNE DELIBLATSKE PEŠČARE: Zagajička brda, izletišta, ušuškana sela i lokalne vinarije… A Belocrkvanska jezera u komšiluku!

Deliblatska peščara se nalazi u Vojvodini i to na površini od oko 35.000 hektara. Prostire se na teritoriji čak četiri opštine- Vršac, Kovin, Bela Crkva i Alibunar. Zovu je i srpskom Saharom, jer je najveća evropska kontinentalna peščara. Nastala je delovanjem vetra koji je nanosio pesak i tako su nastale karakteristične dine. Point production. Point […]

ISTRAŽIVAČI OTKRILI DŽINOVSKE KROKODILE KOJI SU NA TLU AFRIKE U PRAISTORIJI LOVILI LJUDE

Naučnici sa Univerziteta Ajova u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili su dve nove vrste krokodila koje su živele pre između 18 i 15 miliona godina. Ova otkrića mogu značajno promeniti naše razumevanje evolucije gmizavaca, a rezultati su objavljeni u prestižnom časopisu „The Anatomical Record”. Džinovski predatori iz praistorije Ove nove vrste, poznate kao džinovski patuljasti krokodili […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *