Sveti knez Stefan Štiljanović, rođen u plemenu Paštrovića na jugu Huma, odrastao je u pravoslavnoj porodici i od malena pokazivao duboku bogoljubivost i čovekoljubivost. Njegov put od mladosti do slave, kao srpskog despota u Sremu, bio je ispunjen borbom za narod i veru.
Krajem 15. i početkom 16. veka, Stefan je postao despot srpski, sa sedištem u Moroviću u Sremu. Njegova borba protiv turske okupacije i nasilja bila je hrabra i odlučna. Istakao se ne samo kao vojskovođa već i kao pravedni vođa, čineći brojna dobra svom narodu. Otvarao je žitnice, delio hranu i oproštaj dugova, čime je stekao poštovanje i ljubav među ljudima, i za života bio smatran svetiteljem.
Junaštvo i posvećenost narodu
Stefan Štiljanović nije se borio samo oružjem. Videći glad i nevolju, otvarao je svoje žitnice i pomagao narodu u najtežim trenucima. Njegova supruga Jelena bila mu je verna saputnica u ovom podvigu. Stefan i Jelena su zajedno vladali posedima, a kada su Turci opkolili Budim i pretili Beču, knez je zamolio kralja Ugarske za sigurnije utočište, koje je našao u Šiklošu.
Njegova smrt nije zaustavila njegovu legendu. Umro je negde nakon 1540. godine, i bio je sahranjen na brdu Buntiru, ali tu priča ne staje. Čudo se dogodilo kada su turski vojnici videli nebesku svetlost nad njegovim grobom. Kopajući, otkrili su njegovo telo, očuvano i ispunjeno mirisom svetosti.

Srpski monasi su, uz pomoć turskog zapovednika Amira, uspeli da prenesu mošti svetog kneza u manastir Presvete Bogorodice u Šišatovcu, gde je Stefan neko vreme živeo. Supruga Jelena, čuvši za ovo, došla je iz Nemačke, poklonila se moštima, i zamonašila se pod imenom Jelisaveta. Njen sveti život završio se u molitvi, a i ona je sahranjena u Šišatovcu.
Hodočašća i čuda
Manastir Šišatovac postao je mesto gde su se mnogi Srbi dolazili pokloniti svetim moštima. Među njima je bio i patrijarh srpski Pajsije, zajedno sa mitropolitom beogradsko-sremskim Avesalomom. Patrijarh Pajsije je tada napisao kratko žitije Svetog Stefana, a monah Petronije iz manastira Hopova sastavio mu je službu na molbu jeromonaha Jefrema Šišatovčanina.
Za vreme Drugog svetskog rata, zbog ustaških napada, mošti Svetog Stefana su prenete iz Šišatovca u Beograd, gde su od 1942. godine pohranjene u Sabornoj crkvi. I dan-danas, vernici dolaze da se pomole pred moštima ovog svetitelja, čije ime i delo vekovima inspirišu Srbe.