Doživeti stotu godinu više nije retkost, a stogodišnjaci predstavljaju najbrže rastuću demografsku grupu svetske populacije. Broj stogodišnjaka se otprilike udvostručuje svakih deset godina od 1970-ih. Nova studija objavljena u časopisu Gero Science otkriva ključne biomarkere u krvi koji mogu objasniti njihovu dugovečnost.
Ključni biomarkeri
Istraživači su analizirali 44.000 Šveđana starosti od 64 do 99 godina i pratili ih do 35 godina. Od ovih učesnika, 1.224 (2,7%) doživelo je 100 godina, a 85% stogodišnjaka su bile žene. Studija je uključila dvanaest biomarkera povezanih sa upalom, metabolizmom, funkcijom jetre i bubrega, kao i potencijalnom pothranjenošću i anemijom.
Najvažniji biomarkeri su:
- Holesterol i glukoza: Stogodišnjaci su imali niže nivoe holesterola i glukoze u krvi tokom života.
- Kreatinin: Nizak nivo kreatinina, povezan sa funkcijom bubrega, bio je karakterističan za stogodišnjake.
- Mokraćna kiselina: Stogodišnjaci su imali niži nivo mokraćne kiseline, otpadnog proizvoda u telu.
Uticaj biomarkera na dugovečnost
Studija je pokazala da su stogodišnjaci retko imali ekstremno visoke ili niske vrednosti za većinu biomarkera. Na primer, mali broj stogodišnjaka imao je nivo glukoze iznad 6,5 mmol/L ili nivo kreatinina iznad 125 µmol/L.
Značajne razlike:
- Mokraćna kiselina: Ljudi sa najnižim nivoom mokraćne kiseline imali su 4% šanse da dožive 100 godina, dok je samo 1,5% ljudi sa najvišim nivoom mokraćne kiseline doživelo ovu starost.
- Holesterol i gvožđe: Osobe sa najnižim nivoima holesterola i gvožđa imale su manje šanse da postanu stogodišnjaci.
Način života i genetika
Ishrana, unos alkohola i praćenje vrednosti bubrega i jetre, kao i glukoze i mokraćne kiseline, igraju važnu ulogu u dugovečnosti. Iako slučajnost može imati ulogu u dostizanju duboke starosti, razlike u biomarkerima primećene mnogo pre smrti ukazuju na to da geni i način života takođe mogu biti ključni faktori.
Zaključak
Ova studija pruža vredne uvide u to kako određeni biomarkeri mogu uticati na verovatnoću dostizanja stote godine. Niži nivoi holesterola, glukoze i mokraćne kiseline, uz zdrav način života, mogu biti ključni za dugovečnost.
Izvor: Dnevnik