TOPLJENJE LEDA NA ANTARKTIKU MOŽE IZAZVATI ERUPCIJE 100 SKRIVENIH VULKANA

Potencijalne posledice topljenja leda na globalnu vulkansku aktivnost

Nedavna istraživanja sugerišu da bi topljenje leda na Antarktiku moglo imati dramatične posledice, ne samo zbog rasta nivoa mora, već i zbog povećane vulkanske aktivnosti. Naime, ispod ledenog pokrivača Antarktika nalazi se više od 100 manje poznatih vulkana, a najnovija istraživanja otkrivaju da subglacijalne erupcije mogu postati češće i snažnije usled klimatskih promena.

Iako su neki od ovih vulkana prepoznatljivi i imaju vrhove koji vire iznad ledenog pokrivača, mnogi se nalaze duboko ispod površine leda. Istraživači su sproveli više od 4.000 kompjuterskih simulacija kako bi analizirali uticaj gubitka ledenog pokrivača na vulkane, i došli do zabrinjavajućeg zaključka: postepeno otapanje leda može dovesti do povećane vulkanske aktivnosti u subglacijalnim vulkanima.

Kako klimatske promene utiču na vulkansku aktivnost?

Glavni uzrok ovog fenomena leži u smanjenju pritiska na komore magme ispod leda, što se dešava kako led postepeno nestaje. Ovaj proces rasterećenja omogućava magmi da se širi, povećavajući pritisak na zidove komore i potencijalno izazivajući erupcije. Zanimljivo je da komore magme ispod Antarktika sadrže i velike količine isparivih gasova koji, kada se otvore zbog smanjenja pritiska, mogu ubrzati početak erupcija.

Uticaj erupcija na ledeni pokrivač

Iako subglacijalne erupcije možda nisu vidljive na površini, one mogu imati ozbiljan uticaj na sam ledeni pokrivač. Toplota koja se oslobađa iz vulkanskih erupcija može ubrati topljenje leda duboko ispod površine, čime se oslabljuje struktura ledenog pokrivača. Ovaj proces je postupan i može trajati stotinama godina, ali istraživači upozoravaju da bi se povratne reakcije mogle nastaviti čak i ukoliko globalna zajednica usmeri napore na smanjenje emisije gasova.

Povećana vulkanska aktivnost, izazvana otapanjem leda na Antarktiku, predstavlja ozbiljnu pretnju za globalnu stabilnost. Iako je proces spor, potencijalni efekti na klimatske promene mogli bi imati dugoročne posledice. Potrebno je dalja istraživanja kako bi se bolje razumeli ovi složeni geološki procesi i kako se oni uklapaju u širi kontekst klimatskih promena.

 

 

 

 

Magazin Politika

Related articles

USPEŠNO ZAVRŠEN TROGODIŠNJI PROJEKAT E-ZDRAVLJE

Statistika i analiza podataka doprinose napretku javnog zdravlja. Vršilac dužnosti direktorke Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, Verica Jovanović, izjavila je da je ova institucija, kao metodološki lider, imala ključnu ulogu u unapređenju e-zdravlja unutar zdravstvenog sistema Srbije. Kako je istakla, zahvaljujući projektu, javno zdravlje je sada bogatije za znanja iz oblasti statistike […]

INFORMATIKA I RAČUNARSTVO U NAŠIM ŠKOLAMA: Fond časova PONIŽAVAJUĆI za bitnu nauku u eri računara, mobilnih telefona i veštačke inteligencije

Od školske 2017/18. Informatika i računarstvo (IiR) postali su obavezan predmet u petom razredu, a od 2020/21. i u višim razredima osmoletki, dok je digitalna transformacija obrazovanja bila jedan od prioriteta kreatora obrazovne politike. Kako bi analizirao stepen ostvarenosti ciljeva i ishoda, kvalitet udžbenika i drugih resursa, te opšte zadovoljstvo nastavom, Zavod za vrednovanje kvaliteta […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *