Hrvatska se suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima, jer su podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ) pokazali da je prošle godine rođeno najmanje dece u poslednjih više od tri decenije. Ovi brojevi ukazuju na nastavak negativnog prirodnog priraštaja i sve veću zabrinutost za budućnost stanovništva.
Prema zvaničnim podacima, tokom 2023. godine u Hrvatskoj je rođeno svega 32.170 dece, što je najniži broj od 1991. godine. Ovaj trend smanjenja nataliteta u zemlji traje već nekoliko decenija. Na primer, 1997. godine u Hrvatskoj je rođeno 55.501 dete, dok je 2000. taj broj pao na 43.746. Od 2013. godine, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, broj novorođenih je pao ispod 40.000 i nastavio da opada.
Pored pada nataliteta, prošle godine je zabeležen i pad mortaliteta. Ukupno je registrovano 51.275 umrlih, što je 5.704 manje u odnosu na 2022. godinu. I pored ovog pada, stopa prirodnog priraštaja ostala je negativna, sa indeksom od -5,0. To znači da je u prošloj godini bilo 19.105 više umrlih nego rođenih, što je alarmantan pokazatelj.
Regionalne razlike u priraštaju
Negativan prirodni priraštaj beleže gotovo sve županije u Hrvatskoj, a najteža situacija je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Najbolji demografski pokazatelji dolaze iz Međimurske županije, koja je zabeležila najmanje negativne trendove.
Očekivano trajanje života u Hrvatskoj takođe zaostaje za prosekom Evropske unije. Prema podacima Eurostata, životni vek muškaraca u Hrvatskoj porastao je sa 74,6 na 75,4 godine, dok je za žene taj porast sa 80,8 na 81,8 godina. Ipak, očekivano trajanje života za oba pola u Hrvatskoj iznosi 78,6 godina, što je tri godine kraće od proseka u EU, koji iznosi 81,5 godina.

Pored podataka o prirodnom kretanju stanovništva, HZJZ je objavio i izveštaj o pobačajima u 2023. godini. U zdravstvenim ustanovama zabeleženo je ukupno 3015 legalno indukovanih pobačaja, što je smanjenje za 23 pobačaja u odnosu na prethodnu godinu. Prema tim podacima, stopa pobačaja iznosila je 9,3 na svakih sto porođaja.
Hrvatska se suočava sa ozbiljnim demografskim padom, a natalitet nastavlja da opada. Ove promene imaju značajan uticaj na društvo i ekonomiju, a budući koraci države i društva biće ključni za rešavanje ovih problema.