UGOSTITELJI NA IVICI NERVNOG SLOMA: INSPEKCIJE ZATVARAJU LOKALE, KAZNE DO 9.000 EVRA

Sezonski haos na Jadranu pretio jednodnevnim gašenjem celokupne ugostiteljske scene u Makarskoj, vlasnici besni zbog, kako kažu, preterane represije

Sezona na hrvatskom primorju ove godine ne protiče u znaku pesme i pune terase – već frustracije, zatvorenih lokala i drastičnih kazni. Sve više ugostitelja iz Makarske i okoline izražava nezadovoljstvo zbog, kako navode, represivnog ponašanja inspektora koji, u jeku letnje gužve, obilaze njihove objekte i pišu kazne od po nekoliko hiljada evra.

Inspekcijska ofanziva usred turističkog vrhunca

Prema podacima Državnog inspektorata, između sredine maja i kraja juna sprovedeno je više od 3.200 nadzora u gotovo 900 ugostiteljskih i trgovačkih objekata. Kontrole su bile obuhvatne – od sanitarnih i tržišnih, preko inspekcije rada, do finansijske kontrole.

Kako prenosi Slobodna Dalmacija, u Makarsku su pristigli inspektori iz Bjelovara, koji danima obilaze restorane, kafiće, prodavnice i pekare. Najniža kazna izrečena za utvrđene nepravilnosti iznosi 9.000 evra, dok su pojedini objekti zbog toga privremeno zatvoreni.

Jedan od ugostitelja ističe: „Ne možemo više da izdržimo ovaj tempo. Plate radnicima se moraju isplatiti, a mi se borimo sa svakodnevnim pritiscima. Oko 200 nas ozbiljno razmatra da zatvori sve lokale na 24 sata – da turisti vide kroz šta prolazimo“.

Dramatičan oproštaj posle pola veka rada

Najveću pažnju izazvao je slučaj Aljoše Špeca, vlasnika restorana „Hrpina“, koji je nakon 51 godine rada, odlučio da definitivno zatvori vrata svog lokala.

Nikada u životu nisam doživeo takvo poniženje. Sedam inspektora je boravilo u mom restoranu devet i po sati. Pet sati osoblju nije bilo dozvoljeno da izađe jer su inspektori – zaključali vrata! – ispričao je Špec.

Dodao je da su mu do sada već izrečene kazne u vrednosti od preko 8.000 evra, a da očekuje i nove zbog zamrznute hrane, koja je, nakon zaplene, „prelivena domestosom“.

„Otpustio sam svih devet zaposlenih. Stavio ključ u bravu i rekao zbogom poslu koji sam gradio više od pola veka. Ovo više nije ugostiteljstvo, ovo je represija“, zaključio je Špec, istakavši da je godinama radio sa istim timom i da je sedam zaposlenih imalo ugovore za stalno.

Najčešće nepravilnosti i ogorčenje vlasnika

Inspektori su, prema zvaničnim navodima, najčešće zatekli: rad bez registrovane delatnosti, neprijavljene radnike, nehigijenske uslove pripreme hrane, kao i korišćenje neispravne opreme i nepoštovanje minimalnih sanitarnih standarda.

Međutim, među ugostiteljima raste uverenje da inspekcije ne deluju ravnomerno i pravedno.

Neka rade svoj posao, ali neka ga rade jednako svima. Da li iko ulazi u hotelske restorane? Ili su mete samo mali privatnici? – pita Špec, u nadi da će glas njegovih kolega ipak odjeknuti.

Sezona pod znakom pitanja

Ukoliko dođe do jednodnevnog štrajka koji se najavljuje, turistima na Jadranu bi mogli da ostanu zatvoreni svi restorani, kafići i barovi u Makarskoj. Ovakav potez, iako očajnički, mogao bi pokazati razmere nezadovoljstva koje među ugostiteljima kulja godinama, a ove sezone je dostiglo vrhunac.

Kako komentarišu lokalni preduzetnici, ne osporavaju pravo države na kontrole, ali ukazuju da bi one trebalo da budu transparentne, korektne i usklađene s realnim mogućnostima sektora koji se još uvek oporavlja od posledica pandemije.

“Ovo nije borba protiv neregularnosti, ovo je gušenje privrede,” poručuju vlasnici restorana, tražeći da se čuje i njihov glas.

U danima kada bi terase trebalo da budu pune, a grad da živi punim plućima – ono što se čuje jeste zveket ključeva na zatvorenim vratima.

Dnevnik

Related articles

HLEB IZ KESE I NJEGOV UTICAJ NA ZDRAVLJE

Hleb iz kese koji ostaje mekan i svež i do desetak dana rezultat je kontrolisane proizvodnje i dodataka koji produžavaju rok upotrebe. Profesorka fizičke hemije, Svetlana Stanišić, objašnjava da se radi o ultra prerađenoj hrani, bogatoj emulgatorima, masnoćama, šećerom, enzimima i kiselinama, uključujući askorbinsku i limunsku. Ovi sastojci omogućavaju hlebu da zadrži mekoću i oblik, […]

DA LI JE OVO KRAJ EKONOMIJE INFLUENSERA?

Inflacija, preterana potrošnja i zasićenje publike Industrija influensera, koja je nekada predstavljala novi oblik medijske moći i direktnu vezu sa potrošačima, danas se suočava sa ozbiljnim izazovima. Inflacija i nesigurnost na tržištu rada smanjuju kupovnu moć prosečnih korisnika, dok publika sve teže razlikuje autentičan sadržaj od sponzorisanih poruka. Nekadašnji idealizovani prikazi života i luksuznih proizvoda, […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *