Nasleđivanje imovine može biti i blagoslov i teret, posebno ako preminuli iza sebe ostavi dugove. U Srbiji, postoji način da se izbegne preuzimanje tih finansijskih obaveza, ali samo ako se preduzmu određeni koraci.
Dugovi prate imovinu, ali samo do određene granice
Kada neko nasledi imovinu, to podrazumeva da preuzima i odgovornost za dugove preminule osobe, uključujući i bankarske kredite. Međutim, naslednici neće morati da otplaćuju dugove u punoj visini ako vrednost nasleđene imovine nije dovoljna da pokrije te obaveze. Prema Zakonu o nasleđivanju, dugovi se nasleđuju samo do visine vrednosti imovine koja je ostavljena. To znači da, ako naslednik dobije imovinu vrednu 50.000 evra, ali dugovi iznose 60.000 evra, on će biti odgovoran samo za 50.000 evra, jer je to vrednost imovine koju je nasledio. Ako postoji više naslednika, svaki od njih će odgovarati proporcionalno svojoj udelu u nasleđenoj imovini.
Odricanje od nasleđa kao opcija
Jedna od opcija za zaštitu od preuzimanja dugova je odricanje od nasleđa. Naslednik koji se odluči da se ne prihvati nasleđa, time se oslobađa i svih obaveza koje su bile povezane sa imovinom preminule osobe, uključujući dugove. Odricanje od nasleđa je pravo svakog naslednika i nije vezano za nikakve posebne uslove. Takođe, ovaj postupak je jednostavan – naslednik može slobodno odlučiti da li će prihvatiti ili odbiti nasleđe.
Međutim, postoje i situacije kada se smatra da je naslednik prihvatio nasleđe, iako nije formalno izjasnio svoju volju. Prećutni prijem nasleđa može nastati ako naslednik raspolaže delom ili celokupnom imovinom preminule osobe, ili ako ne preduzme radnje da se odrekne nasleđa do kraja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine. Takođe, smatraće se da je naslednik primio nasleđe ako preduzme mere za očuvanje ili upravljanje imovinom.
Bankarski krediti i osiguranje: Šta se dešava sa dugovima?
Kada je reč o bankarskim kreditima, pravilo o nasleđivanju važi i u ovom kontekstu. Ako naslednici prihvate imovinu, prihvataju i dugove, ali opet – samo u vrednosti nasleđene imovine. Međutim, postoje i izuzeci. Ako je kredit preminule osobe bio osiguran za slučaj smrti – kroz polisu životnog osiguranja – preostali dug prema banci će biti pokriven od strane osiguravajuće kompanije. U tom slučaju, naslednici neće imati nikakvih obaveza prema banci.
Osiguranje za slučaj smrti često je deo stambenih kredita, ali je bitno napomenuti da je za važenje polise potrebno da dužnik redovno izmiruje obaveze prema osiguravajućoj kompaniji. Ako polisa nije bila aktivna, dug će se preneti na naslednike, što može dovesti do neželjenih finansijskih problema.
Na kraju
Nasleđivanje može biti komplikovano kada je u pitanju preuzimanje dugova, ali postoje načini da se zaštitite. Odricanjem od nasleđa, možete izbeći obaveze prema preminuloj osobi, dok osiguranje kredita za slučaj smrti može značajno olakšati situaciju za naslednike. Najvažnije je da se detaljno informišete o svojim pravima i obavezama pre nego što donosite odluku o prihvatanju nasleđa.