Strukturne promene u poljoprivredi – šta je ostalo, a šta nestalo?
Poljoprivreda Srbije u poslednjoj deceniji prošla je kroz značajne transformacije, a promene koje su se desile u ovom sektoru imaju dubok uticaj na budućnost zemlje. Prema istraživanju „Strukturne promene u poljoprivredi i uticaj na ekonomski rast“, koje je objavio Republički zavod za statistiku, srpska poljoprivreda suočava se s novim izazovima, ali i nepopravljivim gubicima u određenim segmentima, dok neki sektori beleže rast.
Pad broja gazdinstava i smanjenje seoskog stanovništva
Za razliku od razvijenih evropskih zemalja, poljoprivreda Srbije još uvek nije završila proces transformacije, a demografski trendovi na ruralnim područjima samo su pogoršali situaciju. Iako su strukturne promene u sektoru poljoprivrede u velikoj meri bile usmerene na vlasničku reorganizaciju, broj gazdinstava koja se bave isključivo poljoprivredom i dalje opada. Prema podacima iz 2012. godine, jedan od pet stanovnika bio je angažovan u poljoprivredi, dok je 2023. godine taj broj pao na jednog od šest.
Pored toga, demografsko pražnjenje seoskih područja postalo je zabrinjavajući trend, sa smanjenjem broja seoskog stanovništva za čak 389.000 ljudi u poslednjoj deceniji. Ovaj pad stanovništva u ruralnim sredinama bio je duplo brži od opadanja broja ukupnog stanovništva u zemlji. Smanjenje broja članova po domaćinstvu takođe je značajno, sa 3,05 na 2,75 u ruralnim, odnosno sa 2,77 na 2,44 u urbanim područjima.
Pad u obradivim površinama, ali i rast u voćnjacima
Analiza podataka iz 2023. godine pokazuje da je ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište smanjeno sa 5,35 miliona hektara na 4 miliona hektara u periodu od 2012. do 2023. godine, što znači da je 180.000 hektara manje zemljišta bilo pod obradom. Međutim, dok su pašnjaci i livade doživele dramatičan pad, sa 713.000 hektara na 469.000 hektara, voćnjaci su u porastu. Zemljište pod voćnjacima povećalo se sa 163.000 hektara na 196.000 hektara, čime je njihov udeo u ukupnoj strukturi korišćenog zemljišta porastao sa 4,8% na 6,1%.
Kao posledica ovih promena, vinogradi su zabeležili pad, sa 22.200 hektara na 18.200 hektara. Oranice i bašte su takođe blago porasle, ali nisu doneli veliki pomak u ukupnoj strukturi zemljišta. Ovaj trend pokazuje promene u prioritetima srpske poljoprivrede, koja se sve više usmerava ka intenzivnoj proizvodnji voća, dok se tradicionalne grane poljoprivrede povlače.
Poljoprivreda se suočava sa novim izazovima
Iako su ovi procesi duboko povezani sa tranzicijom i pristupanjem Srbije Evropskoj uniji, poljoprivreda se suočava sa novim izazovima, kao što su klimatske promene i degradacija životne sredine. Ovi problemi ozbiljno ugrožavaju dugoročnu održivost poljoprivredne proizvodnje, a niska produktivnost ostaje ključni problem koji nas deli od razvijenijih zemalja.
„Transformacija u poljoprivredi Srbije nije završena, a klimatske promene postaju sve izraženiji faktor koji utiče na kvalitet i kvantitet proizvodnje,“ izjavio je stručnjak za poljoprivredu, dodajući da je važno razviti održive poljoprivredne sisteme koji mogu izdržati ove pritiske.
