ZA ULAZAK U VENECIJU NAPLATA OD 100 EVRA? Novi predlog izazvao buru među turistima, Italijani tvrde da je razlog zaštita grada od siromašnih posetilaca

Venecija, jedan od najposećenijih gradova na svetu, trenutno se suočava sa ozbiljnim problemima izazvanim masovnim turizmom, koji sve manje donosi koristi lokalnoj ekonomiji. Kako tvrdi Setrak Tokacijan, poznati venecijanski privrednik i vlasnik istorijske zlatarske radnje na Trgu Svetog Marka, grad je preplavljen turistima sa malim budžetima koji “ne ostavljaju ni cent”, a zbog toga bi ulaz u Veneciju mogao uskoro da se naplaćuje čak 100 evra po osobi.

Turizam u krizi i želja za merama

„Nalazimo se u vanrednoj situaciji. Turisti dolaze u ogromnom broju, ali gotovo da ništa ne kupuju,“ rekao je Tokacijan u izjavi koja je potresla javnost. On ističe da se problem ne tiče samo lokalnih suvenira ili restorana, već da je kriza osetna i u luksuznom sektoru. Nekada su ulice bile pune ljudi sa kesama poznatih brendova, dok je danas situacija sasvim drugačija.

Ulice Venecije sada su ispunjene scenama koje ranije nisu bile zamislive — porodice dele jedan tanjir paste, ljudi stoje u redovima na javnim česmama da natoče vodu jer ne žele da je kupuju. Ovakvi prizori potvrđuju dubinu krize koja pogađa ne samo trgovce već i ceo turistički sektor.

Već postoje naplate ulaza, ali to nije dovoljno

Venecija je već uvela naplatu ulaza za jednodnevne turiste u iznosu od 5 do 10 evra, ali prema Tokacijanovom mišljenju, to nije dovoljno da se kontroliše broj posetilaca koji ne donose prihode. On posebno kritikuje turiste koji dolaze autobusima iz jeftinih kampova na kopnu i u gradu borave samo kratko, ne trošeći gotovo ništa.

„Vidim svakodnevno horde ljudi sa belim narukvicama, koji šetaju gradom bez jasnog cilja, voze se gondolama, taksijima po vodi i na kraju odlaze — a da nisu potrošili ni evro,“ žali se Tokacijan. Za njega je to „loš oblik turizma“ koji više šteti nego što koristi.

Luksuzne radnje trpe, ulični prodavci se bogate

Jedan od najvećih problema, prema Tokacijanu, jeste činjenica da se legalne radnje u centru Venecije bore za opstanak dok ilegalni ulični prodavci zarađuju stotine evra dnevno prodajući kopije brendiranih proizvoda. „Gde su nestali oni pravi zaljubljenici u grad, koji ga poštuju i donose mu vrednost?“ pita se vlasnik radnje.

Porodice koje dele jelo u restoranima i redovi za vodu postali su svakodnevna slika, a to je, kako ističe, pokazatelj da turisti sa malim budžetima ne doprinose ekonomiji grada, što ozbiljno zabrinjava lokalne preduzetnike.

Ekonomija Venecije u teškom stanju

Sa druge strane, Roberto Pančijera, predsednik lokalnog udruženja trgovaca Confcommercio Venezia, apeluje na razumevanje i ne demonizovanje turista sa skromnijim primanjima. Ističe da Venecija trpi posledice šire ekonomske krize, koja je pogođena ratovima, inflacijom i rastom troškova života.

„Ljudi kupuju simbolične stvari poput hrane za golubove ili suvenira, ali većina ne ulazi u prodavnice. Legalni trgovci jedva uspevaju da prodaju išta, dok ulični prodavci ilegalno zarađuju velike novce. To je svakodnevna borba naših preduzetnika,“ kaže Pančijera.

Venecija na raskršću

Ovakvi problemi nisu jedinstveni samo za Veneciju. Slične teškoće beleže i drugi italijanski gradovi poput Milana, što ukazuje na širi trend promena u turističkoj industriji Italije. Ukoliko se situacija ne promeni, Venecija — jedan od simbola kulturne baštine i trgovine — mogla bi izgubiti svoj status i izvor prihoda.

Setrak Tokacijan jasno poručuje da je neophodno uvesti strože mere kontrole turizma i usmeriti se na one posetioce koji ne samo da dolaze, već i doprinose razvoju grada.

“Nije reč samo o naplati, već o zaštiti grada i njegove autentičnosti,” zaključuje on.

Ostaje da vidimo da li će vlasti poslušati ovaj poziv na akciju i kakve će posledice imati nova politika ulaska u Veneciju.

Kurir.rs

Related articles

POKRENUTA PETICIJA „POŠUMIMO VOJVODINU“

Mreža „Pošumimo Vojvodinu“ pokrenula je peticiju kojom se traže izmene nekoliko zakona. Ove izmene otkloniće deo problema koji pošumljavanje u Vojvodini onemogućavaju ili ograničavaju. Predlozi za izmene zakona o šumama, o poljoprivrednom zemljištu i o naknadama za korišćenje javnih dobara utemeljeni su u rezultatima istraživanja, koje je mreža sprovela krajem 2022. godine. Istraživano je kako se planira i koliko […]

STIŽE POMOĆ OD 18.000 DINARA ZA OVU GRUPU Evo ko ima PRAVO DA SE PRIJAVI

Danas ističe rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji, i iznosi 18.000 dinara po hektaru, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Pravo na podsticaje imaju isključivo […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *