Sporazum sa Kinom: Nova šansa za Srbiju
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom stupio je na snagu 1. jula, čime je Srbija postala deo malog kruga evropskih zemalja sa ovakvim sporazumom. Švajcarska, Gruzija i Island su jedine druge evropske zemlje sa sličnim sporazumom. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije objašnjava prilike za srpske privrednike i potencijalne benefite na egipatskom tržištu.
Na inicijativu Vlade Srbije, Sporazum sa Kinom je potpisan u oktobru prošle godine i stupio je na snagu za samo 9 meseci, dok je EU pregovarala sa Kinom 8 godina. Kina se okreće evropskom tržištu zbog svog rasta i pokušava da premosti ograničenja unutrašnje tražnje, koja su dovela do “zamke srednjeg dohotka”.
Strateška pozicija Srbije
Stanić ističe da Kina želi da se dodatno pozicionira na evropskom tržištu kroz inicijativu “Pojas i put”. Srbija, zajedno sa Grčkom i Mađarskom, ima stratešku poziciju na toj trasi, što je dovelo do potpisivanja značajnog sporazuma.
Evropska unija je skoro potpisala sličan sporazum, ali je odustala zbog ekonomskih tenzija između Vašingtona i Pekinga. Stanić naglašava da Srbija ne treba da se plaši saradnje sa Kinom, jer to predstavlja veliku priliku. Švajcarska, na primer, ima visok suficit sa Kinom zahvaljujući izvozu luksuzne robe. Gruzija, iako ima deficit, koristi jeftiniju robu iz Kine za svoju proizvodnju.
Stanić ističe da je Srbija izvozno orijentisana zemlja i da joj Sporazum sa Kinom daje komparativnu prednost. Srbija ima sporazume o slobodnoj trgovini koji privlače multinacionalne kompanije da investiraju. IT sektor je jedan od nosilaca rasta, sa izvozem koji je porastao sa 100 miliona na preko 3 milijarde evra u deset godina. Međutim, za dalji rast potrebna su nova tržišta gde bi Srbija mogla plasirati svoju proizvodnju.
Šta smo najviše izvozili u Kinu?
Prema podacima Privredne komore Srbije, Srbija je najviše izvozila rudu bakra, katode, obrađeno drvo bukve, smrznuto goveđe meso i motore u Kinu. Po stupanju Sporazuma o slobodnoj trgovini na snagu, 60% robe je oslobođeno carine. Najviše koristi od Sporazuma očekuje se u sektorima sirovinske baze, poput bakra, čelika i rezane građe, dok su proizvodi prehrambene industrije simbolični. Rast izvoza u Kinu dostigao je 1,1 milijardu evra u 2023. godini, ali Srbija ima deficit od 3,6 milijardi evra, što Kinu čini drugim najvažnijim trgovinskim partnerom Srbije, odmah iza Nemačke, a ispred Italije.

Zavisnost od Kine: Globalni trend
Stanić naglašava da Srbija nije jedina koja postaje zavisna od Kine. Nemačka, kao motor privrednog rasta EU, takođe najviše uvozi iz Kine. Kina je svetska fabrika i Evropska unija postaje sve zavisnija od saradnje sa njom, čak više nego od uvoza energenata iz Rusije. To utiče na konkurentnost evropske privrede zbog porasta cena energenata, što poskupljuje proizvodnju u Evropi i smanjuje njenu konkurentnost na tržištu. Evropa takođe gubi tehnološku konkurentnost u odnosu na SAD i zemlje Dalekog Istoka, što se odražava na proizvodnju, izvoz i prihode, koji su potrebni za finansiranje socijalne države i naučno-tehnološkog razvoja.
Obrazovanje i inovacije: Kina vs. Nemačka
Kina nije poznata kao izvoznik energenata, ali ima suficit sa skoro svim zemljama sveta. Prema podacima za 2024. godinu, suficit Kine iznosi oko 900 milijardi dolara, što je gotovo tri puta više od Rusije i deset puta više od Nemačke. Na Šangajskoj listi univerziteta, četiri kineska univerziteta su među prvih pedeset, dok nijedan nemački nije na toj listi. Nemačka privreda, poznata po auto-industriji, suočava se sa izazovima zelene agende i električnih automobila, gde kineski automobili postaju sve traženiji na evropskom tržištu, što može dovesti do uvođenja carina od gotovo 100% na njihov uvoz iz Kine.
Trgovinski sporazumi: Asimetrične prednosti
Sporazum između Srbije i Kine pregovaran je na inicijativu Vlade Srbije, s ciljem postizanja asimetričnog dogovora u korist Srbije, ali kineska strana je insistirala na simetričnom sporazumu. Ipak, Srbija je uspela da izbori da 10% proizvoda bude trajno zaštićeno carinom i da period prilagođavanja za neke proizvode bude do 15 godina. Od 11.000 proizvoda koje Srbija izvozi u Kinu, 60% će biti oslobođeno carine. Poljoprivredni proizvodi poput svežih jabuka, jagoda, breskvi, borovnica i određenih prerađevina od povrća biće zaštićeni. Industrijski proizvodi kao što su farmaceutski, kozmetički i proizvodi iz hemijske industrije biće oslobođeni carina, dok će proizvodi koji mogu doći iz Kine po povoljnijem odnosu cene i kvaliteta ostati zaštićeni.
Domaća proizvodnja i konkurentnost
Stanić ističe da Srbija mora voditi računa o poboljšanju strukture izvoza. Proizvodi sa višom dodatom vrednošću povećavaju cenu izvoza, smanjuju deficit i poboljšavaju ekonomsku situaciju zemlje. U poslednjim godinama, izvoz auto-delova sa visokom dodatom vrednošću postao je značajniji, dok je bakar, iako važan izvozni proizvod, manje vredan u smislu dodatne vrednosti.
Iako je važno šta ćemo uvoziti iz Kine, ključno je da ti proizvodi ne preplave naše tržište. Stanić pojašnjava da je formirano posebno telo za nadzor. Jeftiniji proizvodi iz Kine povećavaju kupovnu moć stanovništva, što može pozitivno uticati na domaću ekonomiju. Ukoliko uvoz preplavi tržište, carine se mogu vratiti na prethodni nivo. Telo za nadzor prati situaciju, a imputi za preradu koji se uvoze iz Kine mogu smanjiti troškove proizvodnje i poboljšati konkurentnost naših proizvoda na evropskom tržištu.
Manji privrednici i lanci snabdevanja
Manji privrednici teško mogu biti konkurentni velikim kineskim firmama, ali mogu se uključiti u lance snabdevanja većih kompanija koje posluju na kineskom tržištu. To omogućava proizvodnju i preradu proizvoda u Srbiji, a zatim plasiranje na kinesko tržište kroz finalne ili poluproizvode.
Srbija je sada u periodu “opipavanja” tržišta Kine. Potrebno je šest meseci za učenje o tržištu kroz pilot projekte i prve kontingente izvoza. Pristup tržištu treba da bude postepen, omogućavajući prilagođavanje proizvodnje i standarda. Kada konkurencija iz Kine stigne, domaća proizvodnja mora biti spremna i konkurentna. Tražilo se duže prilagođavanje za određene kategorije proizvoda.
Sertifikati o poreklu i zaštita domaće proizvodnje
Proizvodi koji se plasiraju na kinesko tržište moraju imati 50% domaće komponente u vrednosti. Ne može se reeskportovati proizvode iz drugih zemalja uz minimalnu preradu. Postoje sertifikati o poreklu koje izdaju domaće institucije, potvrđujući da je proizvod zaista srpski. To sprečava zloupotrebu Sporazuma o slobodnoj trgovini, čime se Srbija ne može koristiti kao poligon za druge zemlje.
Prilike i izazovi za srpsku privredu
Ovo je dobra prilika za Srbiju jer je u početku privreda bila rezervisana, ali vremenom su shvatili da je to prilika koja ne može biti isključena. Kinu nije moguće izolovati ekonomski, a zanemarivanje njenog tržišta negativno bi uticalo na ceo svet. S obzirom na interes EU za pristup kineskom tržištu, dodatno produbljivanje tenzija stvara okvir za poslovanje u Srbiji, što može privući strane kompanije da ulažu ovde.
Stanić naglašava da će se, kako se članstvo Srbije sa EU bude približavalo, sporazumi morati ukidati. Ipak, s obzirom na neizvesnost ulaska u EU, Srbija mora diverzifikovati privredu. Uspešno smo se prilagodili zabrani uvoza nafte iz Rusije pronalaženjem drugih tržišta. Diverzifikacija se polako sprovodi i u pogledu snabdevanja prirodnim gasom. Iako je EU dominantno tržište za Srbiju, stope rasta su niske, pa je potrebno pronaći nova tržišta sa većom tražnjom. Kina ima velike strukturne probleme i visoku konkurentnost, ali saradnja sa Severnom Afrikom, Bliskim Istokom i Podsaharskom Afrikom otvara nove mogućnosti.
Sporazum sa Egiptom: Nova tržišta
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Egiptom, potpisan juče, ne sukobljava se sa drugim sporazumima. Evropsko tržište ima veću kupovnu moć, ali Egipat sa svojih 110 miliona stanovnika predstavlja potencijal za izvoz proizvoda koji nisu potrebni EU, kao što su određene vrste prehrambenih proizvoda.

Dugoročne koristi i izazovi
Saradnja sa Kinom može doprineti njenom ekonomskom napretku, ali postoji bojazan da će Kina koristiti taj napredak za političku ekspanziju, što Sjedinjene Američke Države vide kao pretnju. Sporazumi sa Južnom Korejom i Iranom mogu doprineti širenju tržišta za srpske proizvode, čime se obezbeđuje održivost i profitabilnost.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom ima i kratkoročne i dugoročne efekte na krajnje potrošače. Jeftiniji proizvodi oslobođeni carine mogu smanjiti troškove, ali postoji rizik da domaće firme smanje zaposlenost zbog prelivanja tržišta kineskim proizvodima, što može negativno uticati na radnike u tim firmama.
Nešto što kratkoročno stvara korist za vas je dobro ako se iskoristi za dugoročne benefite, ali ukoliko to vama pravi problem u dugom roku, vi nećete biti zadovoljni što sada imate neku korist. Stoga se mora voditi računa o dugoročnim efektima. U inicijalnom analitičkom pogledu, ovo je korist i za potrošače i za privrednike, ali vreme će pokazati kako će se to sprovoditi. Zbog toga postoji mogućnost određenih prilagođavanja, eventualnog vraćanja carina i diplomatskog uticaja na drugu stranu da posveti veću pažnju Srbiji, zaključuje Bojan Stanić za Telegraf Biznis.
Ukoliko ste privrednik, na sajtu resornog ministarstva i Privredne komore Srbije možete se raspitati o Sporazumu o slobodnoj trgovini sa Kinom i saznati koji su benefiti za vas ili pozivanjem call centra PKS na broj telefona 0800-80-88-09. Takođe, dostupna je i mejl adresa: bis@pks.rs.
Izvor: Telegraf Biznis