Više od 1500 ljudi je izgubilo živote kada je Titanik potonuo

Prošlo je više od jednog veka otkako je Titanik nestao ispod voda Atlantskog okeana, ali misterija i dalje intrigira ljude širom sveta. Titanik je postao toliko fascinantan da ljudi hrle u razna istraživanja, a zloglasna tragedija podmornice Titan 2023. godine samo je jedan od najekstremnijih primera.

Gde su nestali ostaci?

Dok ljudi istražuju Titanik, neki su tek nedavno saznali zašto nema kostura među nameštajem, posuđem i blagom koje je nestalo sa brodom. Procenjuje se da je 1.517 ljudi izgubilo život nakon što je Titanik udario u santu leda i počeo da tone 1912. godine. Mnogi su povučeni u struju dok je brod tonuo, dok su drugi ostali zarobljeni unutar plovila. Ipak, slike olupine pokazuju da u ruševinama nema kostura. Razlog za to leži u dubini na kojoj se olupina nalazi – 3.800 metara u Atlantskom okeanu.

Bakterije u dubokom okeanu sposobne su da izvlače hranljive materije iz kostiju, uklanjajući tako ostatke putnika. Drugi razlog je hemijski sastav morske vode, koji se menja sa dubinom. Istraživač dubokog mora, Robert Balard, koji je prvi otkrio olupinu Titanika 1985. godine, objasnio je da ispod određene dubine voda zapravo rastvara kosti.

Robert Balard je rekao:

„Voda u dubokom moru je nedovoljno zasićena kalcijum karbonatom, od čega su uglavnom, znate, napravljene kosti. Na primer, na Titaniku i Bizmarku, ti brodovi su ispod dubine kompenzacije kalcijum karbonata, tako da kada bića pojedu meso i izlože kosti, kosti se rastvaraju. Sada u Crnom moru, pošto nema stvorenja za jelo, kosti ne bi trebalo da budu izložene. Dakle, trebalo bi da imate savršeno mumificirane fosile.”


Titanik nastavlja da bude izvor fascinacije i istraživanja. Dok su mnoga pitanja o ovom legendarnom brodu već odgovorena, misterije poput nestanka kostura i dalje podstiču naučna istraživanja i popularnu kulturu.

 

 

Magazin Politika

Related articles

PROSEČNA KORPA SVE SKUPLJA: ZA NJU TREBA VIŠE OD JEDNE ZARADE

Podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine pokazuju da je u avgustu 2025. godine prosečna potrošačka korpa u Srbiji dostigla 109.449,45 dinara, što znači da je za njeno pokriće bila potrebna čitava prosečna neto plata, odnosno 1,04 prosečne zarade. Ovi rezultati osvetljavaju rast troškova života i izazove sa kojima se prosečni građani suočavaju u pokušaju da […]

PENZIONISANJE I ILUZIJE: ZAŠTO NEKAD LAŽEMO O ŽIVOTU NAKON POSLA

Iluzija penzionerskog života Na internetu, pretraga pojma „penzija“ u engleskom jeziku često prikazuje sede ljude koji plešu, surfuju, vežbaju jogu i uživaju s unucima. Ova idilična slika, međutim, retko odražava stvarnost. Prvih nekoliko meseci nakon odlaska u penziju može biti pravi egzistencijalni šok, ističe profesorka Tereza Amabajl sa Harvarda. Tokom četiri godine, Amabajl je sa […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *