MINISTARSTVA POTPISALA UGOVOR SA EU I EIB Za vađеnje brodova iz Dunava KOJI SU TAMO OD DRUGOG SVETSKOG RATA

16 miliona evra

Ugovor o grantu Okvira za investicije za Zapadni Balkan u vrednosti od 16 miliona evra za projekat vađenja 21 broda nemačke flote potopljene u Dunavu tokom Drugog svetskog rata potpisali su juče Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo za evropske integracije i Evropska investiciona banka.

Ugovor su potpisali ministar građevinarstva Goran Vesić, ministarka za evropske integracije Tanja Miščević i potpredsednik Evropske investicione banke Robert De Grut, a događaju je prisustvovao šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre.

Potpredsednik Evropske investicione banke Robert De Grut rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što je prvi put u Srbiji i da prisustvuje potpisivanju bespovratnih sredstava od 16 miliona evra. Kako je rekao, podržava planove srpske vlade da pojača transport rekama i da je prepoznat značaj ovog projekta, kako bi se olakšao transport na reci Dunav.

  • U svetu gde su potrebe za investicijama velike, partnerstva su od suštinskog značaja. Zato bih želeo da naglasim da se ovaj posao obavlja u okviru tima za EU, jer udruživanje naših resursa, stručnosti i napora je veoma važno, jer nam omogućava efikasnije i značajnije korišćenje resursa, kombinovanjem zajmova i grantova. To znači finansijski paketi koji imaju povoljne uslove za Srbiju. Na kraju krajeva, to koristi ne samo privredi zemlje, već što je najvažnije srpskom narodu – rekao je De Grut. Dodao je da je ovaj grant posebno usmeren na uklanjanje potopljenih plovila na zajedničkom delu reke Dunav.
  • To je deo šire saradnje između Evropske investicione banke i Vlade Srbije. Proteklih godina smo Vladi Srbije već dodelili 130 miliona dugoročnih kredita za povećanje kapaciteta i poboljšanje efikasnosti unutrašnjeg plovnog saobraćaja Dunavom i Savom u Srbiji – rekao je on. Ministar Vesić podsetio je kako su ovi brodovi potopljeni pre više od osam decenija.
Foto: Pixabay.com

Od oko 200 brodova nemačke flotile potopljene tokom Drugog svetskog rata, do sada je izvađeno tek nekoliko.

  • Pre godina kada su saveznici ušli u Evropu i kada se Drugi svetski rat bližio kraju, tada je flota Crvene armije ušla u naš deo Dunava, koji delimo sa Rumunijom, sačekala ih je nemačka flota koja je brojala više od 200 brodova. Tada se nemački komandant odlučio da potopi sve brodove, kako bi zaustavio napredovanje rečne flote i tako je došlo do ovog možda i najvećeg rečnog potapanja u Drugom svetskom ratu. Od tada, prošlo je 80 godina, a svega je nekoliko brodova izvađeno, koji su inače pravili problem da se može koristiti reka – objasnio je Vesić. Kako je rekao ministar, u okviru ovog projekta koji imamo sa EU, ukloniće se 21 brod.
  • To su brodovi koji se nalaze na samom rečnom putu, a onda ćemo pričati o tome kako da se ukloni ostalih skoro 200 brodova, ali ne postoji tačan podatak koliko je brodova. Ono što je bio problem, zbog čega je sve ovo tako dugo trajalo, jeste to da su brodovi potopljeni zajedno sa municijom, granatama i svim drugim eksplozivnim sredstvima, tako da je svaki brod neophodno bilo ispitati, neke deminirati – naglasio je ministar. Vesić je podsetio da jedino EU daje grantove Srbiji i zahvalio na tome.

 

 

 

Dnevnik

Related articles

KAKO SE POSTAJE NOTAR U SRBIJI

Notar, odnosno javni beležnik, nije zanimanje do kojeg se dolazi slučajno ili prečicom. U Srbiji, ova profesija nalazi se pod strogom kontrolom države, a imenovanje i razrešenje notara u isključivoj je nadležnosti Ministarstva pravde Republike Srbije, uz obavezno mišljenje Javnobeležničke komore Srbije. Ovakav sistem uveden je sa jasnim ciljem: da javni beležnici budu osobe od […]

SRBI SE VRAĆAJU U DALMACIJU: OŽIVLJAVAJU TRADICIONALNU PROIZVODNJU

Povratak Srba u Dalmaciju i obnova poljoprivredne proizvodnje U najplodnijem delu dalmatinskog primorja, gde je pre rata većinsko stanovništvo bilo srpsko, danas se mnogi vraćaju i nastavljaju tamo gde su stali. Proizvode smokve, masline, vino, grožđe i druge proizvode, uglavnom na ekološki način, kao što su to radili i njihovi preci. Đorđe Maričić: Povratak na […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *