Iako mnogi veruju da je ubistvo najteži greh, Stari zavet otkriva drugačiju istinu. Prema svetim spisima, postoje dela koja donose još teže posledice, a kazne koje slede mogu biti mnogo surovije.
Tradicionalno, ubistvo se smatra jednim od najvećih zločina, što potvrđuju i brojni zakoni, ali prema učenju iz Biblije, Bog kažnjava ne samo ubice i lopove, već i druge prestupe, koji mogu doneti prokletstvo za potomke do četvrtog kolena.

Šta je onda najveći greh?
Na iznenađenje mnogih, preljuba se u Starom zavetu opisuje kao greh težak čak i više od ubistva. Žena koja vara muža slepo se prepušta požudi, stavljajući telesne želje iznad ljubavi. Stari zavet jasno kaže da je blud i neumerenost opasnija od ubistva, a potomci bludnice prokleti su do desetog kolena.
Jedan od upečatljivih primera ovog učenja je priča o kraljici Mihali, ženi kralja Davida. Kada je kralj David igrao od radosti pred Gospodom, Mihala ga je osudila i prezirala zbog njegovog ponašanja, smatrajući da nije prikladno za kralja. Ova osuda i osećaj superiornosti doneli su joj tešku kaznu – postala je jalova, čime je prekinuta njena loza.
Posledice prezira i superiornosti

Dakle, dok se za ubistvo potomci kažnjavaju do četvrtog kolena, za preljubu kazna ide do desetog kolena. Ali, prezir i osećaj nadmoćnosti prema drugima, kao u slučaju kraljice Mihale, mogu rezultirati time da potomci prestanu da se rađaju.
Ovo učenje podseća nas na to koliko su unutrašnji grehovi poput požude, prezira i arogancije opasni, jer njihove posledice mogu biti dugoročne i pogubne za čitave generacije.