Tokom letnjih meseci, računi za struju u Srbiji mogu skočiti i do 45 odsto zbog povećane upotrebe klima-uređaja i drugih rashladnih uređaja. Željko Marković, energetski stručnjak, objašnjava da je potrošnja struje u julu 2024. godine bila 13% veća u poređenju sa majem i 9,3% veća nego u junu, što znači da bi i potrošači trebalo da očekuju veće račune.
Veća potrošnja i prelazak u skuplje zone
Računi koji su stigli za jul mnoge su iznenadili, sa povećanjem od 1.000 do 2.000 dinara, što je posledica danonoćnog hlađenja tokom toplinskih talasa. Slična situacija može se očekivati i sa avgustovskim računima. Prema rečima stručnjaka, domaćinstva bi trebalo da paze kako koriste struju, kako ne bi prešla iz zelene u plavu ili crvenu zonu potrošnje, što značajno povećava troškove.
Marković navodi da prosečna potrošnja jednog stana od 75 kvadrata, koja iznosi 350 kilovat-sati u prolećnim mesecima, može narasti na 500 do 600 kilovat-sati tokom letnjih meseci kada se koriste klima-uređaji. “U tom slučaju, ulazi se u skuplju, plavu zonu, što može povećati račun za oko 45%“, ističe Marković.

Na šta obratiti pažnju prilikom korišćenja klima-uređaja?
Potrošnja struje nije jedini problem. Efikasnost klima-uređaja opada pri visokim temperaturama, što znači da troše više energije. “Važno je koristiti klima-uređaje racionalno. Na primer, držanje prozora zatvorenim dok klima radi i postavljanje temperature na 24 ili 25 stepeni može smanjiti potrošnju”, savetuje Marković.
Kvalitetniji klima-uređaji, kao što su inverter klime, imaju bolju energetsku efikasnost, ali i dalje mogu trošiti mnogo struje ako se koriste neracionalno.
Budući izazovi u snabdevanju strujom
Kako klimatske promene utiču na potrošnju energije, pitanje je da li će Elektroprivreda Srbije (EPS) moći da pokrije sve potrebe bez značajnih ulaganja u nove kapacitete. Marković upozorava da će EPS sve teže moći da zadovolji i letnju i zimsku potrošnju oslanjajući se isključivo na postojeće kapacitete, naročito tokom sušnih godina kada hidroelektrane proizvode manje struje.
Prema analizi ENTSO-e (Evropske mreže operatora prenosnih sistema), u narednih deset godina, Srbija bi mogla da se suoči sa situacijama u kojima čak ni kombinacija domaće proizvodnje i uvoza struje neće biti dovoljna da zadovolji domaću potrošnju. “Moramo ozbiljno razmisliti o ulaganjima u nove kapacitete kako bismo izbegli buduće nestašice”, zaključuje Marković.