DOMAĆE FARME PROPADAJU, POLJOPRIVREDNICI U BEZNADU
Uvoz svinjskog mesa u Hrvatsku dostigao je alarmantne razmere, dok domaći farmeri sve više odustaju od proizvodnje. Najnoviji podaci Ministarstva poljoprivrede otkrivaju da Hrvatska jedva pokriva 50% godišnje potrošnje svinjetine, dok se ostatak nadoknađuje uvozom iz drugih zemalja. Ova situacija dovela je do zatvaranja mnogih farmi, pada domaće proizvodnje i povećane zavisnosti od inostranih dobavljača.
HRVATSKA MASOVNO UVOZI SVINJE I MESO
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u prvih 11 meseci prošle godine Hrvatska je uvezla čak 556.000 komada živih svinja, što je 26% više nego prethodne godine. Najveći deo svinja dolazi iz Holandije (265.000), Danske (181.000) i Mađarske (55.000), dok je značajan deo svinjskog mesa uvezen iz Nemačke (26.000 tona), Mađarske (18.000 tona), Španije (17.000 tona) i Danske (15.000 tona). Ovaj trend pokazuje kako se Hrvatska sve više oslanja na strane proizvođače, dok domaća proizvodnja postaje neodrživa.
UNIŠTENJE DOMAĆE PROIZVODNJE – GDE JE REŠENJE?
Broj svinja u Hrvatskoj smanjen je za preko 600.000 u poslednje dve decenije, što predstavlja pad od više od 40%. Dok se uvoz povećava, domaći farmeri se suočavaju sa visokim troškovima proizvodnje, niskim otkupnim cenama i nedostatkom podrške države. Sve ovo dovodi do zatvaranja farmi, gubitka radnih mesta i smanjenja konkurentnosti domaćih proizvođača.
„Nemamo nikakvu podršku. Kada troškovi porastu, a otkupne cene padnu, kako da nastavimo s radom?“, kaže jedan hrvatski farmer koji je nedavno bio primoran da zatvori svoju farmu svinja.
ZAŠTO JE LOŠE UVOZITI ONO ŠTO MOŽETE SAMI DA PROIZVEDETE?
Zavisnost od uvoza može imati ozbiljne posledice na ekonomiju zemlje. Kada se domaća proizvodnja smanjuje, novac odlazi u inostranstvo umesto da ostane u nacionalnom ekonomskom sistemu. Ovo dovodi do gubitka radnih mesta, slabljenja poljoprivrednog sektora i smanjenja prehrambene sigurnosti. Zemlja koja ne može da proizvodi sopstvenu hranu postaje ranjiva na promene cena na globalnom tržištu, što može dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
KAKO SE SITUACIJA U HRVATSKOJ POREDI SA SRBIJOM?
Za razliku od Hrvatske, Srbija je uspela da održi veću domaću proizvodnju svinja, iako se i ovde suočavaju sa određenim problemima. Srbija pokriva oko 90% sopstvene potrošnje svinjskog mesa, dok je uvoz daleko manji nego u Hrvatskoj. Ovaj balans omogućava stabilnije cene, veću sigurnost za proizvođače i jaču domaću ekonomiju.
Međutim, čak i u Srbiji postoji opasnost od smanjenja stočnog fonda ako se ne uvedu dodatne mere podrške domaćim farmerima. Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje povoljnijih kredita, subvencija i boljih otkupnih cena moglo sprečiti scenario koji se već odigrao u Hrvatskoj.
BUDUĆNOST DOMAĆE POLJOPRIVREDE – POSTOJI LI REŠENJE?
Ako se ne preduzmu hitne mere, Hrvatska bi mogla postati potpuno zavisna od uvoza mesa, što bi dugoročno moglo oslabiti nacionalnu ekonomiju i prehrambenu sigurnost. Stručnjaci predlažu veće subvencije za poljoprivrednike, regulisanje uvoza i podsticanje domaće proizvodnje kao ključne korake ka stabilizaciji tržišta.
„Ako želimo da sačuvamo domaću proizvodnju, država mora prepoznati važnost poljoprivrede i pružiti farmerima adekvatne uslove za rad“, zaključuje ekonomski analitičar.
Ako se nešto ne promeni, Hrvatska će sve više zavisiti od stranih proizvođača, a domaći poljoprivrednici će nastaviti da odustaju od proizvodnje. Vreme je za ozbiljne promene.
