Srbija zaostaje u primeni veštačke inteligencije
Srbija je često predstavljena kao lider u regionu po razvoju veštačke inteligencije, sa finansijskim ulaganjima u ovoj oblasti koja dostižu milione evra. Međutim, stvarna primena pametnih alata u kompanijama znatno zaostaje, što potvrđuju podaci Eurostata koji pokazuju da se Srbija nalazi na pretposlednjem mestu u Evropi po korišćenju veštačke inteligencije.

Stručnjaci smatraju da je glavni problem u osnovama tehnološkog napretka i digitalizacije. Iako Srbija na papiru postiže dobre rezultate, u praksi digitalno blagostanje nije dostupno za bar 50% kompanija. Ovo je preduslov za bilo kakve tehnološke inovacije.
Podaci Eurostata za 2023. godinu
Izveštaj Eurostata za 2023. godinu pokazuje da je u Evropi osam odsto preduzeća koristilo alate veštačke inteligencije. Danska i Finska su znatno iznad proseka sa oko 15%. Srbija ima skoro najlošiji rezultat, sa samo 1,8%, iza svih zemalja regiona osim Rumunije (1,5%).
Globalno tržište veštačke inteligencije vredi skoro 500 milijardi dolara, a upotreba ove tehnologije može stvoriti i do 4.400 milijardi dolara nove vrednosti. AI tehnologija može povećati profit od prodaje do 20% u marketingu, uštedeti oko 10% troškova za lečenje u medicini, i omogućiti automatsku kontrolu sigurnosnih kamera u supermarketima.
Srbija planira da u naredne dve godine uloži 100 miliona evra u razvoj veštačke inteligencije, uz strateški okvir predviđen Strategijom razvoja veštačke inteligencije do 2030. godine.

Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije (PKS), kaže da je privreda u Srbiji slabo digitalizovana, što je niži nivo razvoja nego veštačka inteligencija. On dodaje da je PKS predlagala formiranje saveta za digitalizaciju koji bi uključivao i veštačku inteligenciju, ali taj predlog nije daleko odmakao.
Nebojša Matić, vlasnik kompanije Mikroelektronika, naglašava da bi uvođenje veštačke inteligencije imalo smisla tek nakon organizovanja, digitalizovanja i automatizovanja preduzeća, što nije slučaj kod većine firmi u Srbiji. On procenjuje da manje od 50% firmi u Srbiji prolazi kroz proces digitalizacije i automatizacije.
Igor Ševo, rukovodilac sektora za veštačku inteligenciju u kompaniji HTEC, ukazuje na nekoliko faktora koji otežavaju upotrebu veštačke inteligencije u Srbiji, uključujući nepodešenost modela regionalnim jezicima i pravnim sistemima, kao i obazriviji pristup usvajanju novih tehnologija.
Vuk Popović, vlasnik kompanije Kvantoks, ističe da uvođenje veštačke inteligencije nije jednostavan posao i može trajati nekoliko godina. On naglašava da je važno postaviti dugoročne ciljeve i strategije pre nego što se preduzeća upuste u implementaciju AI alata.

Iako Srbija ima potencijal za razvoj veštačke inteligencije, nedostatak digitalizacije i složenost uvođenja novih tehnologija predstavljaju glavne prepreke. Stručnjaci se slažu da je potrebno prvo postići osnovnu digitalizaciju preduzeća kako bi se otvorio put za širu primenu veštačke inteligencije.
Izvor: NIN