Kratkoročno izdavanje stanova sve češće postaje predmet zabrana u mnogim evropskim gradovima, dok su neki tek počeli da razmatraju uvođenje ovih restrikcija. Hrvatski Sabor već raspravlja o predlogu zabrane ove vrste izdavanja nekretnina, a pitanje koje se postavlja jeste: da li Srbija sledi ovaj trend?
Stanodavci u Srbiji koji se bave izdavanjem nekretnina na dan suočavaju se sa rastućim nezadovoljstvom stanara u zgradama, posebno u većim gradovima. Međutim, kako bi se propisi efikasno primenjivali, potrebno je utvrditi tačan broj onih koji se bave ovim poslom, što se pokazalo kao izazovno.
Prema pisanju RTS-a, posao izdavanja stanova na dan posebno je ojačao nakon pandemije koronavirusa, kada su se izdavale i vikendice, pa čak i splavovi.
Kontrola i inspekcija stanova
Dunja Đenić, pomoćnica ministra turizma, ističe da inspekcijske kontrole pokušavaju da prate ovaj sektor putem različitih metoda, uključujući prikrivenu kupovinu, terenske preglede, kao i prijave građana. “Problem nastaje kada stanodavci nisu registrovani, jer time izbegavaju plaćanje poreza i boravišne takse, što direktno utiče na budžet lokalnih samouprava”, objašnjava Đenićeva.
Stanovi na dan se najčešće oglašavaju putem specijalizovanih internet platformi, ali i preko ličnih naloga na društvenim mrežama. U slučajevima kada su nekretnine neregistrovane, oglašavanje postaje nelegalno prema Zakonu o oglašavanju. Kontrole sprovode turistička i tržišna inspekcija, a prema Đenićevoj, prethodne zajedničke akcije dovele su do sankcionisanja velikog broja neregistrovanih objekata, kao i sajtova koji su ih oglašavali.

Uticaj „stana na dan“ na cene mesečnog najma
Kratkoročno izdavanje nekretnina značajno utiče na cene mesečnog najma, naročito u velikim evropskim gradovima, gde su cene u pojedinim slučajevima skočile i do 70%. U Srbiji, skok cena mesečnog najma zabeležen je nakon početka rata u Ukrajini, ali je sada došlo do stabilizacije tržišta.
Nenad Todorović, predsednik Grupacije hostela i apartmana Privredne komore Srbije, objašnjava da su ruski državljani, koji su došli u Srbiju nakon početka rata, dodatno uticali na cene najma. Oni su, prema njegovim rečima, često kupovali stanove, ili se međusobno iznajmljuju, dok ne pronađu trajna rešenja.
Iako nema tačnih podataka o broju stanodavaca u sivoj zoni, inspekcijske kontrole ukazuju na ozbiljan problem. Naime, od 1.500 stanova koji su provereni u prvih osam meseci ove godine, čak 250 nije bilo registrovano niti su njihovi vlasnici plaćali porez.