ELEKTRIČNA VOZILA U SRBIJI U EKSPANZIJI: RASTE BROJ REGISTRACIJA, INFRASTRUKTURA KASNI

U Srbiji je trenutno registrovano oko 7.200 električnih vozila, što predstavlja snažan iskorak u razvoju domaće elektromobilnosti. Ovaj podatak iznet je na skupu „Srbija na putu električne mobilnosti“, održanom u Sava centar, u organizaciji Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.

Iako je apsolutni broj i dalje skroman u poređenju sa tržištima zapadne Evrope, trend rasta ocenjuje se kao eksponencijalan. Pre samo nekoliko godina električni automobili bili su retkost na domaćim putevima, dok danas postaju sve češći prizor u većim gradovima, ali i na autoputevima.

Stručnjaci ocenjuju da se Srbija nalazi u prelaznoj fazi – između ambicije da prati globalne trendove i realnosti elektroenergetskog sistema koji tek treba da prođe kroz dubinsku transformaciju. Upravo u tom raskoraku, kako se čulo na skupu, leži i ključno pitanje: da li infrastruktura može da sustigne rast tržišta?

Predstavnici Agencija za bezbednost saobraćaja istakli su da su već pokrenute edukacije za kontrolore na tehničkim pregledima, sa ciljem prilagođavanja novoj tehnologiji. Pomoćnik direktora Agencije Milan Milojević naveo je da su sprovedeni specijalizovani seminari tokom kojih su kontrolori imali priliku da se upoznaju sa električnim vozilima iznutra – uključujući i baterijske sisteme.

„Kontrolori su mogli da vide vozilo rasklopljeno, da razumeju kako funkcioniše baterija i na šta treba obratiti pažnju tokom pregleda“, rekao je Milojević. Ovaj projekat rezultirao je izradom konkretnih smernica ne samo za tehničke preglede, već i za servisere, vulkanizere i same vlasnike električnih automobila.

Bezbednosni aspekt je posebno važan jer električna vozila donose drugačiju tehničku logiku – visokonaponske sisteme, specifične procedure servisiranja i drugačiji pristup intervencijama u slučaju nezgode. Tehnološka tranzicija zahteva i institucionalnu prilagodbu, poručeno je na skupu.

Infrastruktura prati tržište – ali ne prednjači

Jedan od zaključaka diskusije jeste da infrastruktura nigde u svetu nije prethodila rastu broja vozila. Prema iskustvima zemalja regiona i Evropske unije, punjači i prateći sistemi razvijali su se tek nakon što je tržište pokazalo jasan uzlazni trend.

To znači da ni Srbija nije izuzetak. Broj javnih punjača raste, ali i dalje nije ravnomerno raspoređen, naročito van velikih urbanih centara poput Beograd i Novi Sad. U manjim sredinama vozači su često upućeni na kućno punjenje, što otvara dodatna pitanja o kapacitetima distributivne mreže.

Stručnjaci naglašavaju da razvoj elektromobilnosti ne zavisi samo od broja punjača, već i od stabilnosti elektroenergetskog sistema, dostupnosti subvencija i dugoročne državne strategije. Bez jasnih rokova i investicionih planova, rast može usporiti, upozoravaju učesnici skupa.

Energetska tranzicija kao ključno pitanje budućnosti

Zamenik predsednika Privredna komora Srbije Mihailo Vesović istakao je da je transformacija elektroenergetskog sistema proces koji može trajati najmanje 10 do 15 godina. Prema njegovim rečima, Srbija se suočava sa strateškim odlukama – od postepenog izlaska iz termoelektrana na lignit do razmatranja nuklearne energije.

„Ukoliko se ne donesu jasne odluke i rokovi, elektromobilnost može postati talac energetskog sistema“, upozorio je Vesović. On je podsetio da će struktura cene električnih vozila još neko vreme biti dominantno određena cenom baterije, koja čini oko 40 odsto vrednosti automobila i uglavnom se uvozi.

Poseban izazov predstavlja i domaća auto-industrija. Više od 100 proizvođača delova u Srbiji, koji su integrisani u globalne lance snabdevanja, moraće da prilagodi poslovanje novoj tehnologiji. Ključno pitanje je da li će tranzicija biti pravovremena ili će deo industrije izgubiti konkurentnost.

Elektromobilnost u Srbiji tako postaje više od tehnološkog trenda – ona je test sposobnosti čitavog sistema da se prilagodi globalnim promenama. Broj električnih vozila raste, interesovanje potrošača jača, ali održivost tog rasta zavisiće od odluka koje se donose danas. Put ka tišim i čistijim gradovima otvoren je, ali njegova dinamika tek treba da bude precizno definisana.

Dnevnik

Related articles

AUSTRALIJA NAJAVLJUJE ZABRANU DRUŠTVENIH MREŽA ZA MLAĐE OD 16 GODINA

KANBERA: Premijer Australije, Entoni Albaneze, najavio je danas novi zakon koji će zabraniti korišćenje društvenih mreža za maloletnike mlađe od 16 godina. Ovaj zakon će biti predstavljen u parlamentu tokom poslednje dve nedelje zasedanja, koje počinje 18. novembra, a predlog dolazi kao odgovor na sve veće zabrinutosti zbog sigurnosti i privatnosti mladih na internetu, prenosi […]

KIŠA I SNEG U SRBIJI DO KRAJA NEDELJE

U Srbiji je jutros osvanuo hladan i oblačan dan, sa povremenim padavinama, dok su na višim nadmorskim visinama zabeleženi prvi tragovi snega. Republički hidrometeorološki zavod najavljuje da će ovakvo vreme potrajati do kraja nedelje, uz promene koje nas očekuju početkom sledeće sedmice. Temperature širom zemlje Najniža temperatura ovog jutra izmerena je u Sjenici, gde je […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *