Vršnjačko nasilje je globalni izazov, ne samo u Srbiji, istaknuto je na konferenciji „Vršnjačko nasilje kao (ne)rešivi problem današnjice u Srbiji“. Na ovom događaju naglašena je potreba za edukacijom dece, roditelja i društva kako bi prepoznali nasilje i pravilno reagovali. Posebna pažnja usmerena je na saradnju svih relevantnih institucija u prevenciji i sprečavanju nasilja.
Organizatori konferencije su Udruženje građana Amikus i European Communication Center, uz podršku Ministarstva prosvete.
Uloga Ministarstva prosvete
Otvarajući konferenciju, Snežana Vuković, v.d. pomoćnica ministarke prosvete zadužena za zaštitu od nasilja i inkluziju, izjavila je da je Ministarstvo potpuno posvećeno sprečavanju vršnjačkog nasilja. Kako je istakla, brza intervencija po protokolu i pravilnicima od suštinske je važnosti.
„Vršnjačko nasilje se ne događa zato što ga škole proizvode, već zbog uticaja medija i društvenog konteksta. Škole imaju zadatak da razviju sistem vrednosti koji će sprečiti nasilje“, rekla je Vuković.
Uloga roditelja i društva
Zagorka Aleksić, zamenica predsednika skupštinskog Odbora za prava deteta, naglasila je da se vršnjačko nasilje manifestuje kroz različite oblike: od fizičkog i verbalnog nasilja, preko psihičkog maltretiranja, pa do modernog sajber nasilja. Takođe, ukazala je na dublje uzroke nasilja, kao što su problemi u porodičnom okruženju.
„Deca treba da nauče da prepoznaju vršnjačko nasilje i da budu svesna posledica svojih postupaka,“ naglasila je Aleksić.
Panel diskusija: Mehanizmi zaštite
U okviru konferencije, na panelu pod nazivom „Prevencija vršnjačkog nasilja – rizici, mehanizmi zaštite i saradnja institucija“, Mihreta Fejzula iz Ministarstva prosvete istakla je važnost koordinacije između različitih sistema. Iako je zakonodavni okvir prisutan, ukazano je da su dodatne mere, kao što je neposredno udaljavanje nasilnog učenika sa nastave, neophodne.
„Pored zakona, potrebna je i praktična podrška za decu i porodice,“ rekla je Fejzula.
Najavljeno je istraživanje o prevenciji vršnjačkog nasilja, koje će Ministarstvo sprovesti u saradnji sa Savetom Evrope, sa ciljem da se analiziraju rezultati postojećih mera.
Platforma „Čuvam te“
Sanela Golijanin, koordinatorka platforme „Čuvam te“ iz Kancelarije za IT i eUpravu, istakla je da su putem platforme do sada evidentirane 3.592 prijave nasilja, od čega se 2.165 odnosi na vršnjačko nasilje.
„Deca provode većinu dana u školi, te je očekivano da se prijave najčešće odnose na vršnjačko nasilje u školama,“ navela je Golijanin.
Platformi je pristupilo 637.000 građana, što ukazuje na podizanje svesti o problemu nasilja u društvu.
Uloga roditelja i sistema socijalne zaštite
Jelena Zorić, direktorka Centra za socijalni rad Novi Sad, naglasila je da je problematično ponašanje dece često odraz disfunkcionalnih porodica. Pored rada sa decom, potrebna je i edukacija roditelja kako bi znali kako pravilno da vaspitno deluju.
„Potrebno je da roditelji imaju jasne smernice kako da postupe u situacijama vršnjačkog nasilja“, zaključila je Zorić.
Konferencija je ukazala na složenost i ozbiljnost problema vršnjačkog nasilja, ali i na neophodnost zajedničke akcije društva, institucija i porodica. Pravilna edukacija i brz odgovor na nasilje predstavljaju ključne korake u prevenciji i zaštiti dece.
