PLAKANJE NIJE ZNAK SLABOSTI: SUZE MOGU DA SMIRE TELO
Suze su deo ljudskog emocionalnog iskustva, bilo da ih izazovu tuga, sreća, smeh, bol ili osećaj preplavljenosti. Ipak, način na koji ljudi reaguju na snažne emocije veoma se razlikuje. Dok nekima nekoliko minuta plakanja donese osećaj rasterećenja, drugi teško zaplaču čak i kada prolaze kroz izrazito stresne situacije. Plač zato nije samo emocionalna reakcija, već […]
ZAŠTO NAM SREĆA STALNO IZMIČE I ŠTA ZADOVOLJNI LJUDI RADE DRUGAČIJE
Mnogi ljudi sreću vezuju za događaj koji tek treba da se dogodi. Unapređenje, veća plata, novi stan ili promena izgleda lako postaju zamišljena granica posle koje bi život navodno trebalo da bude bolji. Problem je što se zadovoljstvo često ne ponaša onako kako očekujemo. Mozak ume da preceni koliko će nam budući uspeh promeniti svakodnevno […]
ZAŠTO ZALAZAK SUNCA SMIRUJE TELO I UM
Zalazak sunca nije samo lep prizor već i trenutak koji može imati pozitivan uticaj na ljudski organizam. Promena svetlosti pred kraj dana šalje telu signale da uspori, dok posmatranje prirodnog pejzaža može doprineti smanjenju stresa i boljem raspoloženju. Naučnici sve više proučavaju vezu između boravka u prirodi i mentalnog zdravlja, a zalazak sunca se izdvaja […]
ZAGAĐEN VAZDUH MENJA I NAŠE RASPOLOŽENJE
Zagađenje vazduha dugo se povezivalo pre svega sa bolestima pluća i srca, ali nova istraživanja ukazuju da posledice mogu biti mnogo šire. Sitne čestice iz zagađenog vazduha ne utiču samo na disanje i krvne sudove, već mogu imati posledice i po funkcionisanje mozga i mentalno zdravlje. Sve je više dokaza da dugotrajna izloženost aerozagađenju može […]
STREPNJA POSTALA TIHI TERET SAVREMENOG ČOVEKA
U svetu koji nudi više mogućnosti nego ikada ranije, mnogi ljudi suočavaju se sa osećajem nesigurnosti, napetosti i stalne brige. Iako savremeni čovek raspolaže tehnološkim dostignućima, većom slobodom izbora i komforom koji ranije generacije nisu poznavale, pitanje unutrašnjeg mira ostaje jedno od najtežih. Strah i anksioznost postali su česta iskustva savremenog života, posebno u vremenu […]
STRES NA POSLU JE DOSTIGAO ALARMANTAN NIVO
Radno okruženje u Srbiji za veliki broj zaposlenih više nije samo mesto obavljanja svakodnevnih zadataka, već i izvor kontinuiranog psihološkog pritiska. Novo istraživanje pokazuje da se gotovo svaki drugi zaposleni suočava sa ozbiljnim simptomima hroničnog stresa ili sindroma sagorevanja na poslu, dok ukupno zadovoljstvo radnim uslovima beleži primetan pad. Takvi rezultati ukazuju da se izazovi […]
NAUČNICI OTKRILI DA LIČNOST MOŽE IMATI KLJUČNU ULOGU U DUGOVEČNOSTI
Kada se govori o dugovečnosti, pažnja se najčešće usmerava na zdravu ishranu, redovno kretanje i nasleđene gene. Međutim, sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje da bi važnu ulogu moglo imati i nešto što se ne može izmeriti analizom krvi ili pregledom organizma – način na koji ljudi razmišljaju, doživljavaju svet i reaguju na svakodnevne izazove. […]
HRONIČNO KAŠNJENJE NIJE UVEK NEPOŠTOVANJE
Malo šta može da izazove osećaj frustracije tako brzo kao situacija u kojoj čekamo osobu koja kasni. Dok minuti prolaze, mnogi instinktivno posežu za telefonom, proveravaju vreme i pokušavaju da procene koliko će im planovi biti poremećeni. U takvim trenucima često se javlja utisak da druga osoba ne poštuje naše vreme niti naše obaveze. Ipak, […]
DEPRESIJA U SRBIJI KAO SVE VEĆI JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV
Depresija se u Srbiji sve jasnije prepoznaje kao jedan od najznačajnijih problema javnog zdravlja, sa procenama da sa ovim poremećajem živi više od 250.000 ljudi. Stručnjaci upozoravaju da realne brojke mogu biti i veće, imajući u vidu da veliki broj slučajeva ostaje neprepoznat ili neregistrovan. Ovaj poremećaj ne pogađa samo pojedinca, već i porodice, radno […]
MOLITVA MENJA MOZAK: ISTRAŽIVANJA OTKRIVAJU VEZU IZMEĐU DUHOVNOSTI I MENTALNOG ZDRAVLJA
Molitva se vekovima posmatrala kao lični duhovni čin, ali savremena neuronauka sada tvrdi da njeni efekti mogu biti vidljivi i na samom mozgu. Sve više istraživanja pokazuje da dugotrajna praksa molitve i meditacije menja način na koji određene moždane regije funkcionišu, utičući na emocije, koncentraciju i otpornost na stres. Naučnici navode da se te promene […]
