U SVAKOJ ČORBI NEIZOSTAVNA: Znate li o kom bilju je reč?

Mirođija u svakoj čorbi- Sigurno ste milion puta čuli ovu rečenicu. Većina je koristi da opiše onog ko se svuda gura, nameće, u sve se razume. Ali  mirođija sa svojim svojstvima nije zaslužila epitet negativca a ni nametljivca.

To je jednogodišnja – začinska biljka i njena upotreba veoma je rasprostranjenja. Koristi se kao začin za mnoga jela, čorbe, zimnice. A osim specifičnog ukusa, bogata je vitaminima, folnom kiselinom, betakarotenom.

Može se koristiti sveža ili osušena, a poznata je primena i etarskog ulja od mirođije. Uglavnom se gaji u baštama, okućnicama, a ređe na velikim površinama. Ukoliko želite da uzgajate mirođiju, evo saveta stručnjaka kako to najbolje da uradite.

 

Kad je vreme za sejanje mirođije

Mirođija najbolje prinose daje na neutralnim zemljištima s dubokim i rastresitim oraničnim slojem, dok na kiselom i močvarnom zemljištu ne uspeva. Osnovnu obradu treba uraditi u jesen, a u proleće treba obaviti  pripremu za setvu koja za cilj ima ravnanje površine kako bi se obezbedilo ravnomerno i ujednačeno nicanje useva.

Đubrenje treba prilagoditi tipu zemljišta i načinu proizvodnje. Ako se mirođija gaji za herbu treba povećati količinu azotnog đubriva, a ukoliko se gaji za plod onda se povećava količina fosfora. Pozitivno reaguje na đubrenje organskim i mineralnim đubrenjem.

Kako dodaje za proizvodnju herbe mirođija se može sejati u proleće, mart i april,  ili postrno, jul-avgust, na razmak redova 12-24 cm. Ukoliko je namenjena za proizvodnju etarskog ulja i ploda, setva treba da bude tokom marta s razmakom između redova 24-36 cm.

Cvetovi mirođije privlače veliki broj korisnih insekata jer su bogati polenom i nektarom pa predstavljaju eko-koridore u organskoj proizvodnji povrća.

 

Žetva i sušenje 

Nega mirođije se sastoji od mehaničkog suzbijanja korova – kultiviranje, okopavanje, plevljenje jer ne postoje registrovani herbicidi za ovu biljnu vrstu u našoj zemlji. Miirođija je biljka kratke vegetacije, 100-120 dana, zato se ne preporučuje prihranjivanje, a navodnjavanje je obavezno u postrnoj setvi.

Žetva se razlikuje od načina proizvodnje – herba se kosi kada biljka počne da raste u stablo tj. kada je visina 30-40 cm. Ukoliko se gaji za proizvodnju etarskog ulja, žetvu treba obaviti u fazi mlečno voštane zrelosti na visini 30-50 cm od površine zemlje. Žetva plodova se obavlja kada najveći deo štitova dobije žućkastu boju. Prinos herbe u fazi mlečno-voštane zrelosti je 15-20 tona po hektaru, odnosno 25-55 kilograma po hektaru etarskog ulja, a zrelog ploda 800-1000 kilograma po hektaru.

Prirodno sušenje obično traje 4-6 dana. Destilacija etarskog ulja se izvodi vodenom parom kada biljke malo provenu.

Related articles

POKRENUTA PETICIJA „POŠUMIMO VOJVODINU“

Mreža „Pošumimo Vojvodinu“ pokrenula je peticiju kojom se traže izmene nekoliko zakona. Ove izmene otkloniće deo problema koji pošumljavanje u Vojvodini onemogućavaju ili ograničavaju. Predlozi za izmene zakona o šumama, o poljoprivrednom zemljištu i o naknadama za korišćenje javnih dobara utemeljeni su u rezultatima istraživanja, koje je mreža sprovela krajem 2022. godine. Istraživano je kako se planira i koliko […]

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

REDAK FENOMEN NA NEBU NAD NAŠOM ZEMLJOM: Beli mišar snimljen drugi put u Srbiji ikada

Mišar (lat. Buteo Buteo), najčešća je ptica grabljivica u Srbiji, ali mišar bele boje izuzetno je redak fenomen i do sada je bio samo jedanput zabeležen u Srbiji, u okolini Šida prošle godine. U okolini Leskovca meštani sela Igrište nekoliko godina ga primećuju, ali je tek pre nekoliko dana ovekovečen foto-aparatom. To je učinio ornitolog amater Stefan Zdravković, […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *