ZNATE LI ŠTA JE „ZELENO ZLATO“ ? Za 10 ari kornišona do 3.000 evra zarade!

Kornišoni novi izvozni adut. Kornišoni iz Srbije nalaze se na policama prodavnica celog sveta, a prihod koji dolazi od njihovog uzgajanja broji se u hiljadama evra. Narednih dana počeće berba „zelenog zlata“ – krastavaca kornišona širom Srbije.

Jedno od naselja usmereno ka proizvodnji ovog povrća su Gospođinci u opštini Žabalj. Mešutim, teško ćete tamošnje kornišone probati, jer sve što

se nabere u toku sezone ode na trpeze EU. Čak 50 hektara plodova završi direktno na preradi u fabrikama Nemačke, Austije i ostalih zemalja Evrope.

Photo : Vecteezy

Kraj avgusta je početak sezone branja koja će trajati sve do kraja septembra. Kada branje bude završeno, vlasnici će tačno znati koliko je težak ove godine bio rod po hektaru, a sezonski prosek je čak oko 100 tona.
Prošla sezona bila je plodonosna, tako da već sada i otkupljivači i povrtari trljaju ruke. Otkupna cena na veliko u 2020. godini kretala se od 20 pa čak i do 100 dinara za kilogram.

Prosečan prinos kornišona po hektaru treba da bude oko 100 tona, al  tek se krajem septembra zna  tačno koliko je težak godišnji rod. Otkupnom cenom na veliko, povrtari su prethodnih godina bili zadovoljni – od 20 dinara do blizu 100 dinara za kilogram.

Razlika u ceni varira u odnosu na to koje klase su ubrani kornišoni. Njihovo sortiranje počinje odmah po dolasku sa njiva, odakle se stavljaju u hladnjaču i čuvaju sve do krajnjih kupaca.

Kooperativna proizvodnja kornišona na 10 ari može da donese „čistu“ zaradu od 2.000 do 3.000 evra. Ako uzmemo u obzir prošlogodišnje cene i ukupnu površinu od 50 hektara koji se u Gospođincima nalaze pod ovom biljkom, povrtari u ovom bačkom selu zarade milion do milion i po evra samo od otkupa. Cena na pijacama uvek je bar za neki dinar viša od otkupne, i dodatan prihod na već solidan budžet.

Photo: Vecteezy

Kornišoni inače važe za jeftinije i lakše povrtarske biljke za uzgoj. Mogu se gajiti na zatvorenom i otvorenom, zahtevaju vrlo malo novčanog ulaganja i jedina briga portara je pravilno navodnjavanje, jer od toga će zavisiti i kvalitet ploda. Biljke zahtevaju malo lakše zemljište i dosta vode, ali najbitnije za kvalitet samo g ploda je da toplu biljku nikako ne smete zalivati hladnom vodom. U tome zapravo leži sav trik kako da vam kornišon ne bude gorak.

Prva, najprofitabilnija, klasa je ona u kojoj su krastavčići dugački 6 centimetara. Zato je obrati ih u to vreme veoma važno, jer nikako ne smeju da prerastu tu dužinu.

Dosta važno znati i računati na to je i da kornišoni zahtevaju dosta vrednih berača, ali i činjenica da se na kraju sezone sav rad i trud oko njih debelo isplati.

Related articles

Srpski kalcit među najčistijim na svetu, u planu pozicioniranje Srbije kao vodećeg regionalnog izvoznika

Srbija je, srazmerno svojoj veličini, veoma bogata mineralnim sirovinama, uključujući i onima koje Evropska unija prepoznaje kao kritične za privredni razvoj, poput kalcita, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike. Ministarstvo je ukazalo na značaj i upotrebnu vrednost ovog minerala, pogotovo na njegove ekološke karakteristike, imajući u vidu da se ovaj mineral upravo koristi, između ostalog, […]

photo: vecteezy

Za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju više od 23 milijarde dinara

Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini, usvojena je na sednici Vlade, za šta su obezbeđena sredstva u ukupnom iznosu od 23.125.365.000 dinara. Podsticaji su kreirani tako da na optimalan način i kroz unapređenje konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava podržavaju nedovoljno razvijene oblasti poljoprivredne proizvodnje, kao i područja sa otežanim uslovima rada. Ove mere su […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *