KOLIKA PLATA JE POTREBNA ZA STAN OD 100.000, 150.000 I 200.000 EVRA NA KREDIT

Kupovina stana putem stambenog kredita za većinu građana počinje računicom koja nema jednostavan odgovor: kolika mesečna plata je dovoljna da banka odobri traženi iznos? Kod nekretnine od 100.000 evra potrebna primanja mogu biti znatno niža nego kod stana od 200.000 evra, čak i kada se kredit razvlači na tri decenije. Na procenu banke, međutim, ne utiče samo zarada već čitava finansijska slika klijenta.

Stan od 100.000 evra traži 20.000 evra učešća

Ako nekretnina košta 100.000 evra, uz pretpostavljeno učešće od 20 odsto kupac bi morao da obezbedi 20.000 evra sopstvenih sredstava. Preostalih 80.000 evra finansiralo bi se stambenim kreditom. Kod roka otplate od 30 godina, okvirna računica pokazuje da bi za takvo zaduženje bila potrebna mesečna zarada od oko 110.000 dinara, pod uslovom da klijent nema druga dugovanja.

Ovakva računica ne znači da će svaka osoba sa platom od 110.000 dinara automatski dobiti kredit. Banka proverava postojeće obaveze, uključujući gotovinske kredite, kreditne kartice i dozvoljeni minus. Važan je i status zaposlenja, kao i stabilnost prihoda tokom perioda otplate. Zato ista plata može biti dovoljna jednom klijentu, a nedovoljna drugom.

Kod dugoročnog stambenog kredita razlika između cene stana i iznosa koji kupac pozajmljuje od banke posebno je važna. Učešće smanjuje glavni dug, pa time direktno utiče i na mesečnu obavezu. Kupac, međutim, mora računati i na troškove povezane sa kupovinom nekretnine, pa učešće nije jedini novac koji treba obezbediti pre potpisivanja ugovora.

Za stan od 150.000 evra potrebna su veća primanja

Kod nekretnine vredne 150.000 evra, uz isto učešće od 20 odsto, kupac bi morao da izdvoji 30.000 evra. Kredit bi tada iznosio približno 120.000 evra, što značajno povećava mesečnu obavezu. Za rok otplate od 30 godina i bez drugih zaduženja, okvirna procena potrebne zarade iznosi oko 135.000 dinara mesečno.

Povećanje potrebne plate u odnosu na kredit od 80.000 evra pokazuje koliko cena nekretnine utiče na kreditnu sposobnost. Duži rok može smanjiti mesečnu ratu, ali istovremeno znači da se obaveza proteže kroz veliki deo radnog veka. Kamatna stopa zato ima jednako važnu ulogu kao i sam iznos pozajmice. Promena uslova kredita može promeniti konačnu ratu i potrebna primanja.

Banka pritom ne posmatra samo koliko novca ostaje nakon plaćanja rate. Procena kreditne sposobnosti uključuje i druge finansijske obaveze koje klijent već ima. Osoba sa istom zaradom, ali bez drugih dugova, može imati znatno bolju poziciju od klijenta koji već otplaćuje više kredita. Zbog toga minimalna plata iz jedne okvirne kalkulacije ne predstavlja univerzalni bankarski prag.

Kredit od 160.000 evra traži oko 180.000 dinara plate

Za stan od 200.000 evra, pretpostavljeno učešće od 20 odsto iznosilo bi 40.000 evra. Kupac bi od banke tražio približno 160.000 evra, što je dvostruko veći kredit od onog potrebnog za nekretninu od 100.000 evra uz iste uslove. Prema navedenoj računici, za takvo zaduženje bila bi potrebna plata od oko 180.000 dinara mesečno, ako nema drugih finansijskih obaveza.

Ovaj nivo primanja već značajno sužava broj potencijalnih kupaca koji mogu samostalno da konkurišu za takav kredit. Zbog toga se kod skupljih nekretnina često razmatra i mogućnost zajedničkog zaduživanja sa članom domaćinstva, kada banka takav model dozvoljava. U tom slučaju posmatraju se prihodi i obaveze svih učesnika u kreditnom odnosu. Veća ukupna primanja mogu povećati kreditni kapacitet domaćinstva, ali ne uklanjaju obavezu pažljive procene budućih troškova.

Posebnu pažnju treba obratiti na činjenicu da se kredit otplaćuje decenijama. Promena zaposlenja, smanjenje prihoda ili povećanje drugih troškova mogu promeniti finansijsku situaciju domaćinstva mnogo pre isteka otplate. Zato rata koja je formalno prihvatljiva banci ne mora nužno biti i najbolja odluka za kućni budžet. Razumno je ostaviti prostor za neplanirane troškove i promene prihoda.

Bankarska procena zavisi od više faktora

Tri navedena primera predstavljaju okvirnu računicu, a ne garanciju da će banka odobriti određeni kredit. Konačni uslovi zavise od kamatne stope, roka otplate, procene vrednosti nekretnine, primanja klijenta i njegovog postojećeg zaduženja. Banka može tražiti i dodatnu dokumentaciju kako bi proverila stabilnost prihoda i ukupnu kreditnu sposobnost. Zbog toga bi konačnu ratu trebalo izračunati prema konkretnoj ponudi, a ne samo prema ceni stana.

Za kupca je korisno da pre traženja nekretnine prvo odredi koliko može da izdvoji za učešće i koliku ratu može dugoročno da podnese. Tek nakon toga ima smisla porediti stanove različitih cena. Razlika između nekretnine od 150.000 i 200.000 evra nije samo 50.000 evra u ceni, već podrazumeva veći početni kapital, veći kredit i znatno veću dugoročnu obavezu.

Učešće od 20 odsto takođe nije jedini izdatak koji kupac mora planirati. Tu su i troškovi procene nekretnine, overe dokumentacije, upisa hipoteke, osiguranja i drugi troškovi koji zavise od konkretne transakcije i banke. Stvarna cena kupovine zato može biti viša od iznosa istaknutog u oglasu za stan. Najsigurnija računica je ona koja pored rate uključuje sve troškove i ostavlja dovoljno prostora za redovne životne potrebe.

Kredit od 80.000 evra uz 20 odsto učešća predstavlja jednu finansijsku konstrukciju, dok zaduženje od 120.000 ili 160.000 evra donosi potpuno drugačiji nivo rizika. Što je kredit veći, to je važnije da prihod bude stabilan i da domaćinstvo nema prevelik broj drugih obaveza. Plata koja zadovoljava minimalni uslov banke nije isto što i plata koja omogućava bezbrižnu otplatu. Upravo ta razlika trebalo bi da bude polazna tačka za svakoga ko planira kupovinu stana na kredit.

Kamatica

Related articles

DžUBOKS SVOJEVREMENO BIO POSEBNA ATRAKCIJA Čarobna kutija svira

ZRENjANIN: Posеbnu atrakciju u gradu na Bеgеju šеzdеsеtih godina prošlog vеka prеdstavljao jе džuboks, podsеtio jе Narodni muzеj Zrеnjanin i na svom Fеjsbuk profilu podеlio tеkst o tomе. Članak jе objavljеn u lokalnim novinama prе tačno 62 godinе, 24. fеbruara 1962. Uz naslov „Čarobna kutija svira”, u tеkstu pišе da jе drugi muzički automat džuboks […]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *